Do Neuma kozijom stazom: Cesta ni na vidiku

Neum, jedini bh. grad na moru, od 1. jula mogao bi postati izolovan teritorij do kojeg je gotovo nemoguće doći iz unutrašnjosti zemlje. Kako će se Neumljani nakon ulaska Hrvatske u EU snabdijevati, liječiti ili jednostavno putovati po vlastitoj zemlji, malo ko razmišlja. Izgradnja ceste koja bi ga povezala s ostatkom zemlje u zastoju je deceniju, a novac za nastavak gradnje tek se traži.

"Super je, tako dobro je preko Svitave ići na more" - ovu će pjesmu, čini se, od 1. jula pjevati bh. državljani koji nemaju biometrijski pasoš, a išli bi na more - ili bi jednostavno da zaobiđu gužve na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj. I jedni i drugi u Neum, što je ciljna destinacija, mogu samo preko Svitave - u prijevodu malo boljom kozijom stazom kojom je Neum povezan u unutrašnjošću zemlje:

„Uzak, nema proširenja nikakvih, pun je krivina, uzbrdica, nizbrdica. Kad se naiđe na kamion ili autobus, moguće je vraćanje i po kilometar, dva unazad. Pogotovo u ovim ljetnim mjesecima kad je sezona odmora to je katastrofa.“ 

Adnan Teskeredžić ovako opisuje put do Neuma i više njime, kaže, ako ne mora ne bi nikada prošao. I ne čudi jer se radi o cesti napravljenoj prije 40-ak godina, a za potrebe čapljinske hidroelektrane. Zamišljeno je bilo da se 30-ak kilometara seoskog puta izgradi u cestu kojom bi, umjesto puževim korakom, bilo moguće voziti do 80 km na čas, pa bi se od Stoca do Neuma stizalo za oko 20 minuta, umjesto najmanje sat vremena, koliko se vozi sada. Godinama su rađena tri kilometra, pa još pet.

„Ako bi ovim tempom pravili taj cestovni pravac, mi bismo do Stoca došli možda za 30 do 50 godina, što je totalno neopravdano. Mi sada imamo situaciju da smo uložili značajna sredstva u cestovni pravac koji nije uopće u funkciji“, napominje pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Pavo Boban.

No, ministar Enver Bijedić navodi kako se novac traži, a na pitanje šta se čekalo do sada, ministar odgovara:

„Problem je da smo mi iskoristili sve pare koje smo imali za taj projekat. Danas smo dogovorili da će na sjednicu Vlade Ministarstvo finansija izaći sa prijedlogom o novom kreditnom zaduženju J.P. Ceste Federacije, koje je inače implementator projekta Neum - Stolac, i da će se tražit nova kreditna sredstva da bi se implementirala na tu jako bitnu dionicu – da povežemo Neum s ostatkom države, da više ne idemo kroz R Hrvatsku, koja će ući u EU, da ne vozimo naše robe kroz Neum - jer moramo proći dvije carinske kontrole. Po završetku te ceste će djeca, učenici, studenti moći da idu u Neum na more bez pasoša, a to sada isključuje sadašnji režim EU.“ 

Kao na otoku

Načelnik Neuma Živko Matuško svjestan je da će Neum biti prilično izoliran nakon što Hrvatska uđe u EU, tim prije što je veza s unutrašnjošću zemlje otežana.

„Život postaje znatno otežan, postajemo prometno izolirani i zagušeni. Nemamo potrebnih i odgovarajućih puteva kako bismo gravitirali prema unutrašnjosti“, kaže Matuško.

Neum

Matuško je u nedavnom dopisu vlastima BiH zatražio i otvaranje posebne saobraćajne trake na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj za stanovnike Neuma. Pitanje je i kako će djeca u školu, ljudi na posao, studenti na fakultet. BiH je dodatno zakomplikovala život Neumljanima samim tim što nema ni definitivnog dogovora o tome kako će ulaziti i izlaziti roba, odnosno kako će se Neum snabdijevati, kako mogu doći vatrogasci, hitna pomoć, turisti...

Davor Krešić, iz Udruge turističkih djelatnika, navodi kako će se svi problemi nagomilani decenijama sručiti Neumljanima na glavu:

„Svi se pitaju kod problema Neuma kako će turisti doći u Neum, a niko se ne pita kako će Neumljani izaći iz Neuma. Naš je osnovni problem kako ćemo se mi povezati s unutrašnjosti zemlje, kako ćemo mi funkcionirati u Neumu, kako će nam robe dolaziti u Neum – jer mi smo trenutno kao na otoku. Sve nam je 30 posto skuplje nego u unutrašnjosti i mi o tom moramo voditi računa. Potpisan je sporazum između dubrovačke bolnice i Općine Neum o liječenju građana Neuma u Dubrovniku. Međutim, taj je sporazum na tankoj niti budući da se on potpisuje iz godine u godinu i mi ne znamo hoće li on sljedeće godine biti validan. A naši ljudi ako trebaju ići u Mostar u bolnicu, jedina varijanta im je kolima hitne pomoći preko kozije staze i Svitave do bolnice, što je aposlutno neprihvatljivo.“    

Sve bi probleme riješilo 60 ili 80 miliona KM, na koliko se procjenjuje završetak izgradnje ceste. Da paradoks bude veći, još nije kompletirana projektna dokumentacija. Čak i ako se uspiju naći sredstva, za šta je već rečeno da je težak podvig, cesta neće biti završena za najmanje godinu dana. Ionako prepušten sam sebi na brigu, jedini bh. grad na moru tek bi od 1. jula, umjesto turističke perjanice, mogao postati pravo slijepo crijevo, u koje ko ne mora ne ide, kao što reče Adnan s početka naše priče:

„Ako imam išta da biram, nikad ne bih!“