Zbog loše pčelarske godine na tržištu će biti sve više krivotvorenog meda
Kako ističu bh. pčelari, cijene će biti sve veće, a tržište će preplaviti uvozni med te njegov krivotvoreni proizvod. Ova, za većinu najslađa i najzdravija tvorevina iz prirode, sada će se još više uvoziti iz prekooceanskih zemalja, čija se kvaliteta ne može ni usporediti s domaćom.
Loša pčelarska godina, koju je uzrokovala obilna kiša, donijet će ne samo domaćim pčelarima problem, već i svim građanima-potrošačima.
Kako ističu bh. pčelari, cijene će biti sve veće, a tržište će preplaviti uvozni med te njegov krivotvoreni proizvod. Ova, za većinu najslađa i najzdravija tvorevina iz prirode, sada će se još više uvoziti iz prekooceanskih zemalja, čija se kvaliteta ne može ni usporediti s domaćom.
Pčelarstvo na koljenima
Već od prošle godine pčelari iz naše zemlje su “na koljenima”, a kiša koja pada ove godine gotovo svaki drugi dan ne dopušta da se u biljkama skuplja nektar, potreban za proizvodnju meda.
Tako nam je objasnio poznati pčelar Rizah Osmanović iz Tuzle, ujedno i jedan od osnivača Federalnog saveza pčelara koji se pita koliko će uopće biti kapaciteta za proizvodnju sljedeće godine. Pčelarstvo je dodatno oštećeno zbog nekvalitetnih davanja poticaja, koji su, prema njegovim riječima, ove godine s federalne gotovo jednaki nuli, pa se pita hoće li se očuvati postojeći pčelinji fond.
Oskudica meda uzrokovala je i rast njegove cijene. Uzrok tomu su i nedavne poplave koje su zadesile veći dio zemlje, kad je izgubljeno mnoštvo košnica i gdje su štete višemilijunske, o čemu je Dnevni list već i pisao. Isto tako, na brojnim područjima iziskivalo se premještanje košnica s jednog mjesta na drugo. Te su selidbe košnica dodatno utjecale na visinu cijene ovog pčelinjeg proizvoda. Spomenuti tuzlanski pčelar kaže da će uskoro cijene biti i veće od 20 maraka, a da će istinskog domaćeg meda biti sve manje, a uvoznog, nekvalitetnog i krivotvorenog sve više i više.
"Naše je tržište već preplavljeno krivotvoriteljima meda. U krizi ljudi traže tzv. umjetni med, koji je jeftiniji", rekao je Osmanović. On napominje da nesolventni pčelari, koji već godinama drže pčele, zbog loše godine kupuju jeftini šećer (čija je cijena do 1,20 KM po kilogramu) od kojeg prave šećerni sirup i kojim hrane pčele. U Tuzli, kaže Osmaniović, “na kućnom pragu” prodaje se med čak po cijeni od pet maraka, što je nemoguća cijena s obzirom na troškove koje ova proizvodnja iziskuje. Koji je pravi, kvalitetan i prirodan med, napominje naš sugovornik, pokazat će se na Međunarodnom sajmu pčelarskih proizvoda u Tuzli koji će se održati u mjesecu rujnu. Komisija iz susjednih zemalja (Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije…) ocijenit će najbolji med, a dodjeljivat će se certifikati za određenu kvalitetu.
"Na to će mjesto doći samo oni pravi pčelari, a zbog ocjenjivanja strane komisije krivotvoritelji meda neće se ni pojaviti", ističe ovaj pčelar.
Domaći ili čiji već?
S druge strane, kako dodaje Osmanović, Europska unija zabranila je uvoz od velikih svjetskih proizvođača meda iz Argentine i Kine, jer koriste kemijska sredstva za suzbijanje pčelinjih štetočina, a što nije po standardima koje ta zajednica nalaže.
"Tako ti proizvođači izvoze med na naše tržište, a naši “veliki” proizvođači samo ga prepakiraju, a šalju ga čak i izvan naše zemlje", objašnjava Osmanović.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
