Zašto propada hotel "Maršal"?

Dok nadležni sudovi odlučuju ko ima koliko procenata vlasništva u Hotelu Maršal na Bjelašnici, ova firma od 1999. godine radi registrovana kao društvo sa ograničenom odgovornošću, i faktički nema vlasnika! Činjenica je da prava na hotel polažu Federacija BiH i Kanton Sarajevo, ali zbog svađa oko toga ko je koliki vlasnik, to vlasništvo formalno nije upisano nigdje.

Prema riječima dugogodišnjeg direktora hotela Zahida Bešovića, osnivači preduzeća su bili Famos i Energopetrol. Energopetrol je u obnovu Maršala uložio 8,6 miliona maraka. No, po završetku te investicije Famos je prihvatao ulaganja Energopetrola samo u vrijednosti od nešto više od šest miliona KM. Energopetrol je insistirao na svojoj cifri. Do danas dogovora o ovome nema. Ovo ulaganje prenijeto je nakon privatizacije Energopetrola na Vladu FBiH, koja je još novembra 2006. godine, investiciona ulaganja prenijela na privredno društvo za skladištenje tečnih goriva Terminale Federacije. U međuvremenu je privatiziran Famos, a njihov investicioni udio u Maršalu je izuzet tom prilikom, kao pasivni podbilans i njime sad raspolaže Kanton Sarajevo.

"Odnos vlasništva u Maršalu bi sada trebao da bude 30 odsto Kanton Sarajevo, a 70 odsto Federacija BiH", procjenjuje Bešović. No, prema riječima Nazmije Pipića, direktora kantonalne Agencije za privatizaciju Sarajevo radi se o "zamišljenih 33 odsto udjela" Famosa koji nikad nisu registrovani na sudu i sud nikad nije prihvatio takav omjer udjela.

"Nikad se Energopetrol i Famos nisu uspjeli dogovoriti oko tog udjela iznosa ulaganja. Glavni problem i jeste u tome, da li je u pitanju omjer 30:70 odsto ili 33:67 odsto ili 35:65 odsto. Po meni sve to gubi smisao, jer se u principu sada radi o državnom vlasništvu. I jedan i drugi udio su državni, Kantona i Federacije", kaže Pipić za "San". Bilo kako bilo, veći udio u vlasništvu pripao je zaključkom federalne Vlade, Terminalima FBiH za koje Bešović kaže da se "bave sami sobom" te da je Hotel Maršal za njih samo "kap vode u moru".

"O nama niko ne brine. Niko marke jedne nama kao državnoj firmi nije pomogao", kaže Bešović.

Sudski proces

S druge strane Ibrahim Bećirbegović, direktor Terminala FBiH, kaže za "San" da se još uvijek na sudu vodi spor po žalbi Famosa, oko visine ulaganja Energopetrola u Maršal, te da se još definitivno ne zna koliko je čiji dio hotela.

"Dok se na sudu ne riješi sav proces, mi ništa ne možemo raditi. Inače, što se tiče Terminala, Hotel Maršal nema nikakve veze sa našim djelokrugom rada. I ja bih želio da se više ovo raščisti. Ni mi ne polažemo puno želje da to uzmemo. Toliko je to sve zamršeno. Traži se da Terminali plaćaju obaveze Maršala, ali mi to ne možemo, jer zakonski još nemamo nikave veze s tim objektom", pojašnjava Bećirbegović.

Bešović podsjeća da su se tri federalna premijera zaredom, na neki način bavili Hotelom Maršal, počev od rahmetli premijera Ahmeta Hadžipašića, preko Nedžada Brankovića, pa do Mustafe Mujezinovića. Vlada je krajem avgusta prošle godine naložila Terminalima da provedu ranije donesene zaključke, deblokiraju račun Hotela Maršal i obezbjede sredstva za dalji rad hotela i za izvršenje sudskih presuda. No to nije nikad sprovedeno.

Hotel Maršal dobitnik je nekoliko nagrada za ugostiteljstvo, u njemu je zaposleno 40-tak radnika koji, unatoč svemu, redovno primaju svoje plate. No, državne institucije rijetko organizuju seminare, konferencije ili okrugle stolove u Hotelu Maršal, i mnogo češće koriste privatne hotelske objekte dok svoj prepuštaju propadanju.

Sudska uknjižba

Zahid Bešović tvrdi da se Energopetrol nije nikad sudski uknjižio kao osnivač Hotela Maršal. "Tako je Famos faktički jedini osnivač Hotela Maršal", kaže Bešović. Sadašnji Nadzorni odbor Maršala čine tri osobe iz Famosa.

"Kad bi mene neko pitao ja bih Hotel Maršal pripoio ZOI-u `84. Zašto se sve mora privatizovati. Lopovi kupe nešto, a sutra nema ničega", stav je Zahida Bešovića.