Isović: Uvođenjem elektronske trgovine u BiH i pošte bi profitirale

Međutim, u unutrašnjem poštanskom saobraćaju javni operateri zadovoljavaju druga dva standarda da se 85 posto pošiljki uruči u roku od dva dana, odnosno kriterij da u roku od tri dana uruče 90 posto pošiljki.

"Također, u međunarodnom poštanskom prometu JPO-i zadovoljavaju kriterije prijenosa pošiljki u skladu sa propisanim standardima Svjetskog poštanskog saveza koji iznose J+5 (J - dan prijema pošiljke) za najmanje 80 posto međunarodnih neregistrovanih avionskih pisama", kazao je Isović.

Za razliku od toga, BH Pošta, HP Mostar i Pošte Srpske djelimično ispunjavaju standard koji je definisan od Evropske unije sa državama članicama Evropske unije.

"Poštanski operateri sa članicama EU trebaju težiti ciljnom kvalitetu obavljanja univerzalnih poštanskih usluga kojim se obezbjeđuje standard uručenja avionskih neregistrovanih pismonosnih pošiljki, odnosno prioritetnih neregistrovanih pismonosnih pošiljki, koje davalac usluge treba da ispuni. One su da najmanje 85 posto pošiljki bude uručeno u roku od tri radna dana i najmanje 97 posto treba uručiti za pet radnih dana", pojašnjava Isović.

Pored toga, „ima dosta saznanja da se ne poštuju zakonski propisi prije svega u domenu rezervisanih poštanskih usluga“.

"Naime, imamo operatere koje obavljaju rezervisane poštanske usluge za koje nisu ovlašteni i koje ne mogu obavljati po zakonu", navodi Isović.

Također, značajan broj javnih preduzeća vrši samodostavu, koju Zakon o javnim poštama u BiH ne priznaje.

"To se odnosi najvećim dijelom na javna komunalna preduzeća koja ne vrše dostavu putem javnih poštanskih operatera, što su obavezni da čine", upozorava Isović.

Da bi se spriječilo obavljanje poštanskih usluga od privrednih subjekata koji ne posjeduju licencu „treba omogućiti efikasnije inspekcijske kontrole davaoca i korisnika poštanskih usluga“.

Inspekcijska kontrola je, tvrdi, pojačana više u Republici Srpskoj, nego u Federaciji BiH, a tome u prilog govori podatak da je privatnih - javnih poštanskih operatera više registrirano u Federaciji nego u RS-u.

Osim tri javna operatera u BiH ima još 13 licenciranih poštanskih operatera za koje je Agencija za poštanski promet BiH izdala licence za obavljanje kurirskih usluga u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom prometu.

"U BiH trenutno se najviše koriste pismonosne usluge, što čini 98 posto u strukturi ukupnih poštanskih usluga. To znači da je značajno manji broj paketskih pošiljki", ističe Isović.

S obzirom da elektronska trgovina u BiH, kako kaže, još nije zaživjela zaključuje da je za očekivati da će to biti jedan od načina kako bi poštanski operatori generalno mogli povećati svoje prihode putem razvijanja elektronske trgovine.

Elektronska trgovina u BiH još nije na nivou kao u susjednim zemljama i ostatku Evrope.

U cilju dalje liberalizacije tržišta, Isović kaže da je neophodno uskladiti limite rezervisanih usluga sa EU direktivama i izvršiti dodatnu liberalizaciju tržišta poštanskih usluga na način da se težinski limiti definisani Zakonom smanje na 250 grama kod pismonosnih pošiljki.

Poštansko tržište u BiH je djelimično liberalizovano, odnosno zakonski okvir je djelimično prilagođen Poštanskim direktivama.

"Radi transparentnosti poslovanja JPO-a i daljeg otvaranja puta prema liberalizaciji poštanskog tržišta, neophodno je i usaglasiti zakon o javnim nabavkama, pravosudne propise iz oblasti elektroprivrede i komunalnih usluga koji se odnose na dostavu računa, te bankarske propise", rekao je na kraju razgovora za Fenu predsjedavajući Vijeća Agencije za poštanski promet BiH Šerif lsović.