Sejad Mačkić: Neispravno pet posto testiranih uzoraka hrane

Kako bi se procenat zdravstveno neispravne hrane, kao i oboljenja koja se prenose putem hrane, sveo na najmanju moguću mjeru, veoma je važno kontinuirano provođenje preventivnih mjera, kao što je sveobuhvatna procjena rizika koju Agencija vrši dva puta godišnje u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, govori u intervjuu za Oslobođenje Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Gospodine Mačkiću, jedemo li u BiH zdravstveno ispravnu hranu?

- I u mnogo razvijenijim zemljama dolazi do pojava masovnih oboljenja potrošača uzrokovanih zdravstveno neispravnom hranom, jer je hrana kvarljiva materija i uvijek može doći do njene kontaminacije i rizika po zdravlje potrošača ukoliko se s njom ne postupa u skladu s namjenom i važećim propisima. U današnjim uslovima globalne trgovine hranom, zdravstveno neispravna hrana može se naći na tržištima više zemalja u kratkom vremenu. Stoga je izuzetno značajno da svi u sistemu sigurnosti hrane, od nadležnih institucija, subjekata u poslovanju sa hranom, pa do potrošača, pravilno postupaju sa hranom, kako bi se rizik za zdravlje potrošača sveo na najmanju moguću mjeru, te da postoji sistem koji u tim situacijama reaguje na odgovarajući način. Kada se analiziraju podaci o zdravstvenoj ispravnosti hrane, koje Agencija prikuplja u saradnji sa nadležnim laboratorijama u BiH, možemo reći da se procenat neodgovarajućih uzoraka već nekoliko godina kreće između četiri i pet posto neodgovarajućih analiza, što je u skladu sa stanjem u zemljama okruženja, kao i zemljama EU koje vrše procjenu rizika porijeklom iz hrane.

114 propisa

Potrošači su osjetljivi kada je riječ o hrani, što se potvrđuje svaki put kada se povuče nešto od neispravne hrane sa tržišta. Kako učvrstiti povjerenje potrošača u sistem sigurnosti hrane u BiH?

- Kako bi se procenat zdravstveno neispravne hrane, kao i oboljenja koja se prenose putem hrane, sveo na najmanju moguću mjeru, veoma je važno kontinuirano provođenje preventivnih mjera, kao što je sveobuhvatna procjena rizika koju Agencija vrši dva puta godišnje u saradnji sa drugim nadležnim institucijama. U kontekstu prevencije oboljenja veoma je značajna i doedukacija svih učesnika u sistemu sigurnosti hrane. Uz korištenje međunarodnih projekata, u organizaciji Agencije dosad je doeducirano oko 2.600 predstavnika nadležnih institucija, subjekata u poslovanju sa hranom i udruženja potrošača. Pored redovnih kontrola koje su dužni vršiti sami proizvođači hrane, te službenih kontrola od nadležnih inspekcijskih organa, Agencija za sigurnost hrane do kraja godine planira provesti monitoring hrane na prisustvo ostataka pesticida, mikotoksina i genetski modifikovanih organizama u hrani. Monitoring hrane podrazumijeva obavljanje niza planiranih posmatranja ili mjera kako bi se ostvario uvid u pravilnu primjenu propisa o hrani, te pomaže da se rano prepoznatim i ciljanim mjerama otklone potencijalni rizici za zdravlje potrošača. Nakon što smo izvršili detaljnu analizu svih podataka kojima raspolažemo, počevši od onih o izvršenim laboratorijskim analizama hrane u proteklom periodu, kretanjima oboljenja koja se prenose putem hrane, te najnovijih naučnih saznanja o rizicima porijeklom iz hrane, kao i analizu obavijesti koje smo zaprimili putem EU RASFF-a, odlučili smo da je neophodno ispitati prisustvo navedenih štetnih i nedozvoljenih materija u hrani, a u predstojećem periodu predmet monitoringa će biti neki druge materije.

Propisi koje ste spomenuli često se spominju kao prepreka za izvoz pojedinih kategorija hrane na tržište EU. Je li to točno?

- Agencija je odmah na početku rada prepoznala značaj donošenja propisa o hrani zasnovanih na najnovijim naučnim saznanjima i standardima EU, što je proces koji podrazumijeva i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU. Na naš prijedlog, a u saradnji sa nadležnim institucijama svih razina vlasti, doneseno je ukupno 114 propisa o hrani, a kroz te propise je preuzeto oko 95 posto pravne stečevine EU u segmentu sigurnosti hrane. U ovom trenutku BiH ima propise koji su pravni osnov za izvoz hrane životinjskog porijekla, što potvrđuje i činjenica da se pojedini proizvodi životinjskog porijekla iz BiH, poput ribe, godinama izvoze u EU. Međutim, EU ima posebne zahtjeve i procedure odobravanja uvoza za svaku grupu proizvoda životinjskog porijekla iz tzv. trećih zemalja i ta pravila se moraju ispoštovati, a percepciju da je nedostatak propisa o hrani prepreka za izvoz hrane životinjskog porijekla na tržište EU, stvaraju oni koji ne poznaju propise BiH, kao ni zahtjeve i procedure EU kada je u pitanju odobravanje uvoza hrane životinjskog porijekla. Agencija transparentno provodi proces izrade propisa, a prilikom analize koji su propisi prioritetni za donošenje, vrše se konsultacije, kako sa nadležnim institucijama, tako i sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i privrednim komorama entiteta i distrikta.

Koliko su laboratorije u BiH osposobljene za vršenje analiza u skladu sa standardima koje zahtijeva EU?

- Prema analizama koje su sačinili nezavisni eksperti iz EU i Agencija, a na osnovu sagledanog stanja u laboratorijama koje vrše analize hrane, ove u BiH su opremljene u toj mjeri da mogu izvršiti veliki broj propisanih analiza hrane. To se odnosi na mikrobiološke analize, analize teških metala, pesticida, mikotoksina, hormona, rezidua veterinarskih lijekova, aditiva, parametara kvaliteta itd. Agencija je u proteklom periodu kroz međunarodne projekte obezbijedila 1,3 milijuna KM za opremanje laboratorija u BiH najsavremenijom opremom, te organizovala teorijsku i praktičnu doedukaciju laboratorijskog osoblja, kako u BiH, tako i u referentnim laboratorijama zemalja EU. Međutim, kako bi se rezultati laboratorijskih analiza priznavali u EU, neophodno je da laboratorije izvrše akreditaciju prema standardu ISO/IEC17025. Dosad je, prema podacima Agencije, 13 laboratorija u BiH akreditovalo metode ispitivanja prema tom standardu. Očekujemo od nadležnih entitetskih institucija u kratkom roku prijedlog laboratorija za ovlašćivanje u svrhu službene kontrole.

Pozitivne reforme

Kakav je stav Agencije o reformi sistema sigurnosti hrane u BiH koja je aktualna posljednjih mjeseci kroz izmjene Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju?

- Prije sedam godina, kada je na osnovu Zakona o hrani uspostavljena Agencija za sigurnost hrane, u BiH nije postojala institucija koja bi se bavila izradom i usaglašavanjem propisa o hrani sa legislativom EU, što je obaveza BiH prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, niti je iko imao tačan podatak o broju laboratorija koje vrše analize hrane u našoj zemlji. Na osnovu nadležnosti Agencije prema Zakonu o hrani, svih naših dosadašnjih aktivnosti, naučnog i stručnog kadra kojim raspolažemo, te povjerenja i podrške od potrošača i predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, s pravom možemo reći da ne postoji u BiH institucija koja može dati bolji i veći doprinos u procesu reforme sistema i izmjena Zakona o hrani. Stoga je Agencija od samog početka aktivnosti na izmjenama Zakona kroz učešće predstavnika u Interresornoj radnoj grupi dala veliku stručnu i tehničku podršku Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje je ovlašteni predlagač izmjena Zakona o hrani. Agencija podržava sve pozitivne reforme kojima se može osigurati visok nivo zaštite zdravlja potrošača i neometano funkcionisanje trgovine hranom. Zastupamo stav da se kroz početi proces reforme sistema sigurnosti hrane jasno definišu sve oblasti i nadležnosti, uključujući poslove procjene rizika, komunikacije rizika, upravljanja rizikom, službenih kontrola, odobravanja i registracije objekata, kvalitet, ovlaštene i referentne laboratorije i zaštitu geografskih oznaka za hranu, a sve u skladu sa ustavnim okvirom BiH.