Medonosna sezona u RS-u zadovoljavajuća
Pčelari u Republici Srpskoj, za sada, mogu da očekuju u prosjeku do 15 kilograma meda po košnici, što je, solidno s obzirom na proljeće koje nije puno obećavalo i sušno ljeto sa visokom temperaturom
Medonosna sezona na području Republike Srpske trenutno je zadovoljavajuća, ali ukoliko narednih dana bude ovako visoka temperatura , biće uništena glavna jesenja medonosna biljka – vrijesak usljed čega bi pčelinja društva mogla da ostanu bez hrane i da budu ugrožena tokom zime, rekao je Srni predsjednik Saveza udruženja pčelara Srpske Radivoje Maksimović.
On ističe da pčelari u Republici Srpskoj, za sada, mogu da očekuju u prosjeku do 15 kilograma meda po košnici, što je, solidno s obzirom na proljeće koje nije puno obećavalo i sušno ljeto sa visokom temperaturom.
Maksimović kaže da razloga za zadovoljstvo još više imaju pčelari u Potkozarju, Krajini, dobojskoj regiji i Semberiji gdje se očekuje prinos i više od 20 kilograma, a na pojednim mikrolokalitetima i do 40 kilograma po košnici.
"Republika Srpska sa svojih 150.000 pčelinjih društava mogla bi ove godine da proizvede i više od 2.000 tona meda“, dodaje Maksimović.
On ističe da je posebno povoljna okolnost za plasman zeleno svjetlo Evropske unija za izvoz viškova kvalitetnog meda iz BiH u svoje zemlje članice, za šta se pčelari Srpske ozbiljno pripremaju.
Maksimović smatra da će to mnogo značiti za oko 1.000 pčelara sa područja Hercegovine koji ukupno imaju 35.000 pčelinjih društava.
Maksimović ističe da je pčelarstvo u Srpskoj u ekspanziji i razvoju, te da se stvaraju uslovi da ono postane ozbiljna poljoprivredna grana koja će uticati na razvoj ukupnog sektora poljoprivrede i na povećanje ekonomske dobiti.
"U posljednje vrijeme dosta se ulaže u izgradnju objekata za pakovanje i otkup meda, a postoje firme u Republici Srpskoj koje će vršiti organizovan otkup ovog proizvoda što će mnogo značiti medarima“, kaže Maksimović.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
