Konkurencijski savjet naplaćuje neopravdano visoke kazne kompanijama

Drakonske kazne koje Konkurencijski savjet BiH izriče firmama za nepodnošenje prijave i sprovođenje koncentracije bez njihovog odobrenja su neopravdane, jer destimulativno djeluju na investitore i služe prvenstveno za punjenje budžeta BiH, ocjenjuju privrednici i ekonomisti.

Zadnji primjer astronomskih kazni za pravne propuste, u kojima nema narušavanja tržišnog djelovanja, je rješenje Konkurencijskog savjeta protiv Fabrike ulja „Bimal“ iz Brčkog, ekspoziture „Coca-Cole“ u BiH i „Banjalučke pivare“, koje su oglobljene sa više od 650.000 KM.

Konkurencijski savjet je ta tri preduzeća kaznio zbog toga što nisu na vrijeme prijavili koncentraciju – osnivanje zajedničke firme „Ekopak“ u Sarajevu, u aprilu 2011, odnosno što je ta firma duže od dvije godine radila bez rješenja te institucije.

Najgore je prošao „Bimal“, koji je oglobljen sa čak 433.975 KM, dok su kase „Coca-Cole HBC B-H“ i „Banjalučke pivare“ „olakšane“ za 183.894 KM, odnosno 38.798 KM.

Konkurencijski savjet se pozvao na odredbe Zakona o konkurenciji, prema kojima kazna za neprijavljivanje koncentracije iznosi do jedan odsto od ukupnog prihoda privrednog subjekta u prethodnoj godini, te do 10 odsto od prihoda u slučaju sprovođenja koncentracije bez njihovog rješenja.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da Konkurencijski savjet BiH treba da kažnjava firme koje narušavaju tržišne odnose, a ne da zbog proceduralnih razloga astronomskim globama ugrožava poslovanje kompanija u ionako kriznim uslovima privređivanja.

"Sankcije nisu srazmjerne počinjenom djelu, odnosno konkretnog prekršaja nije ni bilo, a kazne su drakonske. Nedopustivo je da birokrate kažnjavaju kompanije stotinama hiljada maraka za proceduralne propuste. Takva praksa će otjerati svakog ozbiljnijeg stranog investitora", smatra Pavlović.

On kaže da ovakva postupanja predstavljaju dokaz da bh. institucije „nemaju kontakt s realnim životom, privredom i potrebama građana od kojih primaju platu“, odnosno da su postale svrha same sebi.

Privrednici ukazuju da je Konkurencijski savjet u slučaju "Ekopak", nakon analize, utvrdio da koncentracija neće dovesti do ograničavanja ili narušavanja tržišne konkurencije, zbog čega su je ocijenili dopuštenom. Štaviše, zaključili su da će aktivnosti firme Ekopak imati pozitivne efekte za krajnje potrošače uz navođenje čitavog niza pogodnosti.

U bh. podružnici „Coca-Cole“ navode da je firma „Ekopak“ osnovana s ciljem da u ime industrije proizvođača ambalaže, uvoznika, punioničara, distributera i trgovaca, preuzme odgovornost za ispunjenje zakonskih obaveza zbrinjavanja ambalažnog otpada.

"‘Ekopak’ je izgrađen na evropskom iskustvu, po kojem slične organizacije ove vrste uspješno posluju u skoro svim zemljama EU. Rješenje Konkurencijskog savjeta odnosi se na proceduralni propust pri registraciji kompanije. Nije utvrđeno da je ‘Ekopak’ na bilo koji način djelovao antikonkurencijski ili monopolistički", konstatuje Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću „Coca-Cole“ za BiH i Hrvatsku.

Konkurencijski savjet je u protekle četiri godine rada na ime novčanih i administrativnih taksi budžet institucija BiH napunio sa više od 5,4 miliona KM, od čega je samo u prošloj godini oprihodovao skoro 2,5 miliona KM.

U tom državnom tijelu juče nisu odgovorili na naša pitanja u vezi s njihovom kaznenom politikom. Međutim, u predmetnom rješenju navode da izricanje novčanih kazni, pored kazne radi kršenja zakona, „treba imati i preventivan efekat kako bi odvratilo druge privredne subjekte od djelovanja ili nastavka ponašanja koje predstavlja kršenje odredaba zakona“.