Novi nacrt zakona:Moguća tužba za zaštitu kolektivnih interesa

Nakon što je analiza postojećeg zakonskog rješenja u provedbi parničnog postupka ukazala na određene nejasnoće i nepreciznosti, Vlada FBiH jučer je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. U cilju postizanja što boljeg zakonskog rješenja, uzete su u obzir mnoge primjedbe i preporuke proizašle iz konkretnih slučajeva u sudbenoj praksi, posebice one koje su se odnosile na dvojbene formulacije pojedinih normi, a što je odugovlačilo procese.

Ujedno, koncizno, sadržajno i, nadasve, praktično zakonsko rješenje predstavlja korak ka unaprjeđenju rada sudova. Naime, parnični postupak koji se ovim nacrtom obrađuje pokriva najmnogobrojniju i najraznovrsniju skupinu životnih situacija koje se rješavaju pred sudovima. Inače, izmjenama i dopunama obuhvaćeno je šezdesetak članaka aktualnog Zakona.

Izmjenama i dopunama Zakona se, uz ostalo, načelno propisuje da sud ne može odbiti odlučivanje o zahtjevu građana za koji je nadležan. Cilj ovakve odredbe je snaženje prava građana na pravnu zaštitu tj. pravo na tužbu koja predstavlja obvezu suda da po njoj postupa i pri tome primjenjuje određenu procesno-pravnu i materijalno-pravnu normu. Razlog za izričito formuliranje ovakve odredbe jeste inkorporacija našeg procesnog u europsko zakonodavstvo koje pravo na pravosuđe, uspostavu sudbene vlasti kao obvezne, te proglašavanje deliktom sudije ukoliko on uskrati pravo na suđenje, poznaje još od XIX. stoljeća.

Jedna od novina u Nacrtu zakona je uvođenje glave pod nazivom “Tužba za zaštitu kolektivnih interesa”. Ovim je omogućeno određenim udrugama, tijelima, ustanovama, strankama ili drugim organizacijama koje su utemeljene na zakonu, a koje se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava, da pravnu zaštitu traže pred sudom sukladno standardima Europske unije. Ova tužba bi svoju primjenu našla naročito u antidiskriminirajućim sporovima (npr. Zakon o zaštiti od diskriminacije), sporovima za zaštitu potrošača, životne sredine, malog i srednjeg poduzetništva i sl. Praktično gledano, ovim odredbama se procesno prati razvitak zaštite određenih prava u materijalnom smislu. Jedan od takvih primjera iz svakodnevnice je zaštita okoline.