U laboratorijama BiH analize maslinovog ulja u skladu s evropskim metodama

Primjenom Odluke o posebnim uvjetima za uvoz određene hrane iz određenih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima, koju je donijelo Vijeće ministara BiH, potrošačima u BiH će se garantirati još veći nivo zaštite zdravlja, s obzirom na to da su mjere predviđene primjenom ove odluke u skladu s propisima EU i mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja - rekao je u intervjuu za Agenciju Fena doc. dr. sci. Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Donošenjem ove odluke, BiH prati legislativu EU i donosi posebne uvjete za uvoz određene hrane iz određenih trećih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju za javno zdravlje.
 
Ovim propisima obuhvaćeni su uglavnom određeni orašasti plodovi porijeklom iz Egipta, Brazila, Kine, SAD-a, Irana i Turske.
 
"Na osnovu procjene rizika, uzimajući u obzir broj i vrstu obavještenja zaprimljenih putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), rezultate inspekcijskih pregleda i laboratorijskih analiza, kao i obim trgovinske razmjene, utvrđeno je da ti određeni orašasti plodovi predstavljaju veći rizik za javno zdravlje, te da je potrebno da podliježu većoj učestalosti službenih kontrola", kazao je Mačkić.
 
Također, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, Vijeće ministara BiH je donijelo i Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani, Pravilnik o metodama analize maslinovog ulja i Pravilnik o načinu izdavanja naučnih mišljenja i pružanja naučno-tehničke pomoći.
 
Odgovarajući na pitanje Fene da li se ovim pravilnicima mijenja dosadašnja praksa, odnosno šta donose novo, kaže da je donošenjem Pravilnika o načinu izdavanja naučnih mišljenja i pružanja naučno-tehničke pomoći, „BiH  prvi put dobila propis kojim se uređuje način izdavanja naučnih mišljenja i pružanja naučno-tehničke pomoći nadležnim organima, kao i drugim organima i institucijama od Agencije za sigurnost hrane BiH“.
 
Do donošenja Pravilnika o metodama analize maslinovog ulja, u BiH nije bila uređena oblast koja obuhvata metode analize maslinovog ulja.
 
"Tako je na ovaj način laboratorijama u BiH omogućeno da koriste metode analiza za kontrolu maslinovog ulja koje su u skladu s metodama analiza u Evropskoj uniji", pojašnjava Mačkić, dodajući da je riječ o analitičkim metodama radi ispitivanja svojstva ulja od ploda i komine maslina koja se stavljaju na tržište radi prodaje krajnjem potrošaču.
 
Dakle, metode se odnose na fizikalno-hemijska i organoleptička svojstva sirovina, vrstu i količinu sirovina, dodataka i drugih supstanci koje se koriste u proizvodnji i preradi itd.
 
Donošenjem Pravilnika o pružanju informacija o hrani potrošačima, BiH je preuzela odredbe Uredbe (EU) 1169/2011, kojom se na jasan i precizan način obrađuje oblast informiranja potrošača o hrani.
 
Primjenom ovog pravilnika, naglašava, potrošačima će se osigurati jasnije i potpunije informacije o hrani te omogućiti nesmetano funkcioniranje internog tržišta, te preduvjeti za izvoz hrane iz BiH na tržište Evropske unije.
 
Komentirajući trovanje hranom neživotinjskog porijekla Mačkić govori da je „na našem prostoru najčešće trovanje gljivama, koje može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice“.
 
"Uzrok ovih pojava nije zdravstvena neispravnost hrane na tržištu, nego je posljedica nepoznavanja razlike između jestivih i nejestivih gljiva. Prema raspoloživim podacima, hrana neživotinjskog porijekla nije čest uzrok oboljenja ljudi, kako u BiH, tako i u zemljama okruženja i Evropske unije", navodi Mačkić.
 
Odgovarajući na upit koja je to hrana koja se najčešće povezuje s bolestima koje se prenose hranom neživotinjskog porijekla kaže da se u Naučnom mišljenu Evropskog autoriteta za sigurnost hrane (EFSA), kao najčešći uzrok oboljenja identifikovane kombinacije patogena i hrane neživotinjskog porijekla, a to su: Salmonella i sirovo lisnato povrće, Salmonella i lukovičasto povrće, Salmonella i paradajz, Salmonella i dinja, te E. coli i svježe mahune, ostale mahunarke i žitarice.
 
Na osnovu Naučnog mišljenja koje je objavio Panel za biološke rizike Evropskog autoriteta za sigurnost hrane (EFSA), ističe da su prehrambeni proizvodi životinjskog porijekla i dalje glavni uzrok većine dokumentovanih i prijavljenih slučajeva pojave bolesti (90 posto).
 
Ako se uzmu u obzir trendovi iz perioda od 2007. do  2011. godine, uočeno je da je pojava bolesti uzrokovana hranom neživotinjskog porijekla činila 10 posto svih bolesti, 35 posto hospitalizacija i 46 posto smrtnih slučajeva.
 
"Treba uzeti u obzir da je veliki uticaj na ove podatke imala pojava bolesti čiji je put prenosa hrana neživotinjskog porijekla povezana s epidemijom EHEC-a (Enterohemoragične ešerihije koli) u Njemačkoj tokom 2011. godine. Ako se isključe podaci iz ove epidemije, hrana neživotinjskog porijekla se može povezati s pet posto svih smrtnih slučajeva koji se mogu povezati s hranom", rekao je Mačkić.
 
BiH je 16. juna 2008. godine u Luksemburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim se, između ostalog, propisuje obaveza usklađivanja standarda za zaštitu potrošača u BiH s istim standardima u Evropskoj uniji.
 
Govoreći koliko BiH napreduje u ispunjavanju međunarodnih obaveza, koje proističu iz ovog sporazuma, što direktno utiče na proces priključenja EU, naglašava da je BiH do sada u oblasti hrane preuzela oko 95 posto pravne stečevine EU, kada je riječ o propisima o hrani iz nadležnosti Agencije za sigurnost hrane BiH.
 
Na upit koja je oblast hrane do sada najviše usklađena s propisima EU i standardima odgovorio je da su donošenjem propisa koje je pripremila Agencija za sigurnost hrane BiH u saradnji s nadležnim institucijama BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH regulirane oblasti koje su od velike važnosti za zaštitu zdravlja potrošača, kao i za subjekte u poslovanju s hranom.
 
"To su oblast GMO, kontaminanti, zdravstvena ispravnost vode za piće, mliječna industrija, proizvodnja brašna i pekarskih proizvoda, registracija oznaka originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda, te mnogi drugi značajni propisi", dodaje Mačkić.
 
Trenutni nivo zaštite zdravlja potrošača direktor Agencije za sigurnost hrane u intervjuu za Fenu ocijenio je ističući da se procent neodgovarajućih uzoraka već nekoliko godina kreće između četiri i pet posto, „što je u skladu sa stanjem u drugim zemljama u okruženju, kao i zemljama Evropske unije, koje vrše procjenu rizika porijeklom iz hrane“.
 
To se odnosi na analizu podataka o zdravstvenoj ispravnosti hrane, koje Agencija prikuplja u saradnji s nadležnim laboratorijama u BiH.
 
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, u saradnji s nadležnim organima, do sada je donijelo Zakon o genetički modifikovanim organizmima (GMO) i 113 pravilnika o hrani koji uređuju zahtjeve za zdravstvenu ispravnost, kvalitet i tržišne zahtjeve za hranu i hranu za životinje, te materijale u kontaktu s hranom.