
03.02.2009 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Dnevni Avaz

Prema posljednjim informacijama iz Centralne banke, građani BiH ukupno su zaduženi cijelih 6,7 milijardi KM. Na kratkoročne kredite otpada 700 miliona, a na dugoročne 6 milijardi maraka. Svaki stanovnik naše zemlje bankama je dužan u prosjeku 1.700 KM.
Sudeći prema ovim podacima dobar dio građana živi i preživljava od kredita koji se podižu za kupovinu auta, tehnike, namještaja, putovanja ... pa sve do najobičnijih stvari, prenosi Dnevni avaz.
„Većina naših kupaca robu kupuje preko kredita. Kredite podižu za sve artikle, takoreći od lokomotive do igle“, rekao nam je trgovac u jednoj prodavnici tehničke robe.
Iako je kreditno zaduženje ogromno, informacije koje stižu iz bh. banaka govore da građani redovno vraćaju svoje dugove, a da samo mali procenat dužnika ne otplaćuje kredite. Razlog tome leži i u činjenici da su banke obezbijedile dovoljno načina za povrat novca.
„Procedura naplate neurednih kredita podrazumijeva postupak pismenog opominjanja dužnika i jamaca tri puta, nakon čega slijedi aktiviranje administrativnih zabrana na plaće jamaca, a zatim pokretanje sudskog postupka naplate. Većina dugovanja se naplati odmah po najavi pokretanja tužbe, dok za neke treba malo više vremena, ali se sredstva uspiju naplatiti“, navode iz službe za odnose sa javnošću Hypo Alpe Adria Banke.
Ipak su brojni primjeri slučajeva u kojima žiranti vraćaju kreditne dugove svojih prijatelja i poznanika. Nakon što banke upotrijebe sve načine da od dužnika povrate svoja potraživanja, posežu za naplatom duga od žiranata.
„Prije nekoliko godina postao sam žirant svom prijatelju koji je digao kredit za pokretanje vlastitog biznisa. U potpunosti sam zaboravio na to, a onda je iz banke stiglo upozorenje da se kredit ne vraća, te da će sredstva potraživati od mene. Osoba kojoj sam žirant ostala je bez novca, prodala je stan da bi izmirila dio dugovanja, a i ja otplaćujem svoj kredit. Od njega sam dobio obećanja da će novce vratiti, ali je stiglo novo upozorenje iz banke“, žali se naš čitalac.
"Kreditne stope su neopravdano visoke, a banke to pravdaju nesigurnošću. U Evropi ne znaju šta je žirant, a kod nas imaju sve, od žiranata do svih podataka o onome ko diže kredit. U prilog bankama ide ogromna potražnja za kreditima i to im omogućava da zadržavaju trenutne stope“, rekao je Đorđe Racković šef odjeljenja za platne sisteme CBBIH.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.