Institucije ne provode pravila za konsultacije sa civilnom sektorom

U Sarajevu je danas predstavljen Izvještaj o provođenju konsultacija u institucijama BiH koji je pokazao da većina ministarstava i drugih institucija samo djelomično provode Pravila za konsultacije. Izvještaj su zajednički izradili Ministarstvo pravde BiH i Asocijacija za demokratske inicijative Sarajevo s ciljem utvrđivanja stanja u oblasti uključenosti udruženja i građana u procesu formiranja određenih dokumenata čija primjena direktno utiče na građane.

Pomoćnik ministra pravde BiH Niko Grubešić je u izjavi za medije upriličenoj nakon predstavljanja Izvještaja pojasnio da je provođenje Pravila za konsultacije od izuzetne važnosti. "Osim toga, nezaobilazno je provođenje i internih pravila unutar institucija kada se radi novi propis. Mi iskreno želimo da u ovoj oblasti imamo što bolje riješeno stanje, a koje polučuje najbolje rezultate. U ispunjavanju ovog cilja, neophodno je učešće građana, organizacija civilnog društva, profesionalne i akademske zajednice koji mogu doprinijeti kvalitetnijem kreiranju politika", pojasnio je Grubešić.

Predstavnica Asocijacije za demokratske inicijative Snježana Ivandić-Ninković istakla je da civilno društvo nije zadovoljno primjenom Pravila za konsultacije. "U ovoj državi niko ne pita građane šta oni misle o određenim popisima, strategijama i politikama. Sam mehanizam konsultacija koji je ustanovljen 2007. se ne primjenjuje, s izuzetkom Ministarstva pravde BiH koje je izradilo i interni program kojim regulira određene obaveze samih službenika", kazala je Ivandić-Ninković.

Veliki problem u neimplementaciji Pravila ogleda se i u neimenovanju koordinatora u pojedinim institucijama, a koji je ključna osoba u komunikaciji s civilnim sektorom.

"Ono što mi radimo u samom procesu konsultacija, dajemo komentare, predlažemo amandmane i kreiramo opsežne dokumente na određeni propis ili zakon što je obiman posao, a na kraju ne znamo gdje sve to završi jer prečesto nemamo nikakve povratne informacije. Neki naši amandmani budu i usvojeni, neki odbijeni, a mi ne znamo zašto su odbijeni i ne pruža nam se prilika za pripremu nekih drugih prijedloga", naglasila je Ivandić-Ninković.

Pojasnila je da postoje minimalne konsultacije i opsežne konsultacije. Minimalne su one koje podrazumijevaju da određeni dokument ili propis bude postavljen na web stranici konkretne institucije gdje se nalazi 30 dana. U ovom vremenskom periodu građani mogu, putem obrasca, davati primjedbe i prijedloge.

"Mnogo je bitnije da postoje i opsežne konsultacije, a koje bi trebale biti provođene u slučajevima kada je riječ o propisima ili zakonima koji se tiču direktno građana. Ova vrsta konsultacija nikada do sada nije  urađena", izjavila je Ivandić-Ninković.

Cilj provođenja konsultacija je osigurati da se tijela javne vlasti u većoj mjeri usmjere na zadovoljenje potreba građana, na način da će njihove potrebe uzeti u obzir u postupku razvoja i izrade javnih politika i propisa u BiH.

Pitanje konsultacija je od izuzetne važnosti na evropskom putu u BiH imajući u vidu činjenicu da Lisabonski ugovor jamči svakom građaninu pravo učestvovanja u demokratskom životu EU te propisuje da se odluke tijela EU donose što je moguće otvorenije i bliže građaninu.