Nenapredovanje BiH na putu ka EU opasno za privredu i društvo

Izvještaj o napretku nije povoljan za BiH i vrijeme je da svako u svom poslu ozbiljno i odgovorno radi na ispravljanju onoga što je ocijenjeno kao neuspješno i negativno u tom izvještaju, izjavila je danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) u Sarajevu zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević.

U VTKBiH je predstavljen Izvještaj o napretku BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji za 2013. godinu i tada  je Salkičević-Dizdarević  pozvala sve aktere koji, zajedno s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH sarađuju na ključnim oblastima spomenutim u izvještaju, da konstruktivnim radom pokušaju doći do rješenja da bi izvještaj sljedeće godine bio pozitivan u oblastima iz odgovornosti tog ministarstva.

Salkičević-Dizdarević je izdvojila da BiH još nema energetsku strategiju i zakon o gasu na državnom nivou.

Direktor Euro-info korespodentnog centra (EICC) VTKBiH Senad Hromić je izjavio da Izvještaj nije ohrabrujući i da identificira ograničen napredak što, po njegovom mišljenju, znači da praktično napretka nije bilo ili ga je bilo jako malo i to samo u određenim oblastima.

"Zemlje regiona napreduju i prave progres, dok BiH stagnira ili nazaduje, što je vrlo opasno za bh. privredu i društvo u cjelini", naglasio je Hromić.

Naveo je da je BiH, zbog nedostatka koordinacijske strukture, nedavno izgubila pet miliona eura iz IPA fondova namijenjenih za poljoprivredne projekte, te oko devet miliona eura, od kojih je polovina bila namijenjena za mala i srednja preduzeća.

"To je veliki problem, ali možda je još veći problem nepostojanje dogovora unutar države, što nas dovodi u potpunu nemogućnost korištenja budućih IPA fondova. Jedna od preporuka Izvještaja je upravo da se privremeno obustavi programiranje IPA pomoći za period 2014.-2020., dok se BiH ne vrati na put evropskih integracija", kazao je Hromić.

U Izvještaju se, po njegovim riječima, navodi da je u nekim segmentima ostvaren i napredak, a odnosi se na aktivnosti Instituta za standardizaciju BiH, Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i Instituta za akreditovanje BiH.

Hromić je kao jedan od ključnih problema s kojim se BiH suočava istakao obrazovanje, odnosno činjenicu da "proizvodi" s naših obrazovnih institucija ne odgovaraju potrebama tržišta rada. Također je upozorio da dugoročne posljedice može prouzrokovati i nedovoljno ulaganje u nauku, odnosno u istraživanje i inovacije.