Ispunjavanjem Pasoša kompetencija brže do radnog mjesta

Njemačka vladina organizacija GIZ danas je u Sarajevu predstavila instrument "Pasoš kompetencija" za čije je korištenje u BiH  Njemački institut za obrazovanje odraslih (DIE) ustupio autorska prava.

Amra Muratović, koordinator ovog projekta, ističe da instrument Pasoš kompetencija služi prvenstveno za dokumentiranje sposobnosti, vještina i kompetencija koje se stiču ne samo tijekom školovanja i rada, nego i obavljanja neke volonterske djelatnosti, baveći se hobijem ili obavljajući svakodnevne poslove i dužnosti unutar obitelji.

(Amra Muratović)

Navodi da za ono što se nauči u školi, tijekom stručnog usavršavanja i djelovanja postoje svjedočanstva koja dokumentiraju i vrednuju naučeno. No i u drugim oblastima djelovanja stiču se kompetencije, ali za to se ne dobivaju nikakvi certifikati, svjedočanstva ili diplome. 

''Čest je slučaj da se vještine i kompetencije koje su usvojene neformalnim putem doživljavaju kao nešto što je samo po sebi razumljivo i nešto čemu se ne treba pridavati posebna pažnja. Osvjestiti to kod ljudi, da tu vještinu u kombinaciji sa nekom drugom mogu iskoristiti uz drugoj poslovnoj oblasti je poprilično težak korak, ali kada se desi zapravo rezultira time da osoba svjesna svojih drugih znaja i kompetencija potpuno drugačije nastupa na tržištu rada i predstavlja se potencijalnom poslodavcu", kaže Muratović.

Inače, prva faza ovog projekta počela je u siječnu/ januaru 2011. i  trajat će do kraja 2013. godine. Za ovo vrijeme je planirano izdavanje 200 pasoša kompetencije, a do sada je, saznajemo, uručeno njh oko 100-njak. Kroz projekt je obučeno i 19 osoba koji će raditi kao savjetnici za ispunjavanje pasoša kompetencije. Institucionalni partneri projekta su Ministarstvo civilnih poslova, Federalni zavod za zapošljavanje, Služba za zapošljavanje KS,  Služba za zapošljavanje ZDK, te banjalučka regija u kojoj su u kontaktu sa centrima za socijalni rad. 

''Pored toga tu su još institucije poput Centra za kulturu i obrazovanje Laktaši koji se ponudio da bude dijaloški centar. Mi nemamo neku izlaznu strategiju kaja će se početi implementirati krajem projekta nego je od početka zamišljeno da se priča 'usistemi' i da nakon GIZ-a ostane nešto što će naše institucije 'iznijeti'. Tako se u Centru za kulturu već održava savjetovanje svih savjetnika ovog projekta'', navodi Muratović.

Dodaje da broj od 19 savjetnika nije konačan, te da je u drugoj fazi projekta, koja će se odvijati od siječnja/januara 2014. do prosinca/decembra 2016., planiran i veći broj savjetnika. Osim toga u drugoj fazi neće biti ograničeni na projektne regije tako da će oni koji se pronađu u ovoj priči moći javiti te navodi da će rado surađivati sa zainteresiranim. 

Muratović ističe da pasoš kompetencije može ispuniti bilo koja osoba ako se obrati službama za zapošljavanje u ZDK i KS te centrima za socijalni rad u opštinama Laktaši, Čelinac i Srbac. Primjerak pasoša je besplatan za vrijeme trajanja projekta. 

"Po dosadašnjim kontaktima sa poslodavcima optimistični smo da će i poslovna zajednica ovo prepoznati i uvažiti kompetencije iz pasoša pri zapošljavanju. Mislim da je došlo vrijeme da se sada pri zapošljavanju poslodavci vode mišlju šta pojedinac može i zna dobro raditi. To se dobro prepoznaje upravo kroz pasoš", navela je ona.

Branka Sladojević, vanjski savjetnik projekta, koja radi u Centru za socijalni rad Laktaši, navodi i da ovo nije namjenjeno samo za nezaposlene. "On može poslužiti poslodavcima da procijeni svoje zaposlene kako bi pri sistematizaciji posla prave ljude stavio na pravo mjesto. Jako je važno da poslodavac vidi koje kompetencije imaju njegovi radnici i kako ih može najbolje iskoristiti", smatra ona.

Ines Štimljanin, psiholog po profesiji i vanjski suradnik projekta, kaže da je primjena pasoša višestruka te da se ne može svesti samo na zavode za zapošljavanje i centre za socijalni rad. Navodi da ga mogu iskoristiti i oni koji su zaposleni kako bi utvrdili je li mjesto na kojem trenutno rade za njih ili ima nešto što bi bolje radili od trenutnog posla.  Smatra da je pasoš, prije svega, jedan motivirajući psihološki instrument koji je neophodan ljudima u ovoj jednoj apatičnoj situaciji kakve je trenunto prisutna u BiH. Ona navodi da se ljude prilikom ispunjavanja pasoša prisjete i onih vještina koje su naučili usput tijekom života i da ih to navede na razmišljanje da im možda hobiji, ako su isplativi, mogu postati pravi posao te da se odmaknu od onoga što su formalno završili.

Svetlana Cenić, ekonomski stručnjak, kaže da se nada da će ovaj pasoš kompetencija poslužiti kao osnov za pokretanje poduzetničkog duha kod ljudi u BiH. "Tržište rada u BiH potrebno je da prepozna uže specijalnosti određenih zanimanja, za koja se ne ide u škole, kao što su, naprimjer, gljivari ili berači malina", istaknula je Cenić, koja je uključena u ovaj projekt.

Nada se da će ovaj instrument pomoći da se u BiH počne razmišljati o pojmu zapošljavanja te će političkim partijama u BiH, bez obzira na njihovu ideologiju, preporučiti da u svoje programe uvrste ovaj instrument da bi se stopa nezaposlenosti smanjila.

''Možda sam entuzijasta što se tiče ovog projekta, ali ja znam koji su problemi tržišta rada, privrede i koliko fali tih karika između privrede, države, formalnog obrazovanja. Možda je ovo način da se to sve poveže", navodi ona. 

Aktivnosti na pripremi Pasoša kompetencija su se odvijale pod okriljem projekta ''Podrška obrazovanju odraslih'', financiranog od strane njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i razvoj i švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

Pasoš pomaže u sistemskom utvrđivaju kompetencija   U radnoj svakodnevnici potrebno je više od pukog stručnog znanja. Potrebna je i kompetencija da  stručno znanje bude prikladno primjenjeno. Takozvane ključne kompetencije, poput timskih spospobnosti i sposobnosti učenja, kreativnosti, sposobnosti prilagođavanja i otpornosti na stres/opterećenje, se često stiču usput i nesvjesno u radnoj svakodnevnici ili u slobodnom vremenu. U Bosni i Hercegovini se pokazala nužnost razlikovanja kompetencija i kvalifikacija za kvalitetniju i efikasniju iskoristivost radnog tržišta u BiH i definisanju i vrednovanju nenformalno stečenih kompetencija koje će omogućiti bolju sistematizaciju radnih mjesta, povećati iskoristivost radne snage i jačati svijest o sopstvenim kvalitetama. Pasoš kompetencija  pomaže da se te kompetencije sistematski utvrde i prikažu, istaknuto je danas tijekom predstavljanja ovog projekta.

D.Kozina