"Pasoš kompetencija" kao sredstvo u balansiranju tržišta rada

Njemačka vladina organizacija GIZ organizirala je danas u Sarajevu regionalnu stručnu razmjenu na kojoj je diskutovano o iskustvima, ali i izazovima u implementaciji projekta "Pasoš kompetencija".

"Pasoš kompetencija", kako je istaknuto, nudi mogućnost pojedincu da sistemski sagleda svoj život, prisjeti se svih aktivnosti kojima se bavio i uz pomoć obučenog savjetnika identifikuje koje je zapravo vještine razvio, koja znanja usvojio baveći se različitim stvarima.

Svetlana Cenić, ekonomska stručnjakinja, koja je uključena u ovaj projekt, naglasila je njegovu važnost posebno uzimajući u obzir činjenicu da je u BiH 550.000 registrovanih nezaposlenih, među kojima je visoki procent onih koji su i po deset godina na birou.

Tržište rada, po njenim riječima, treba da prepozna uže specijalnosti određenih zanimanja i vještine kojima raspolažu pojedinci.

"Za mene je posebno važno, ne samo za mladi svijet koji traga da sebe prepozna nego posebno za generaciju obespravljenih, koji niti su za penziju, niti za radna mjesta, a nisu svjesni koliko znaju, da jednostavno na ovaj način spoznaju svoje vještine i sebi vrate dostojanstvo", izjavila je Cenić.

Nastojeći da "Pasoš kompetencija" instalira i kao sredstvo u balansiranju tržišta rada, GIZ je na današnjem skupu okupio ljude koji se bave edukacijom odraslih iz BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije. 

Projekt “Podrška obrazovanju odraslih njemačke vladine organizacije GIZ je, u okviru svojih aktivnosti, krajem 2011. počeo  prilagođavanje instrumenta "Pasoš profila", koji je 2002. godine razvio Njemački institut za obrazovanje odraslih i koji se u Njemačkoj uspješno koristi više od deset godina.

Uz jezičku i kulturološku prilagodbu, ovaj  je instrument pod nazivom "Pasoš kompetencija" predstavljen bh. javnosti krajem oktobra ove godine. 

Za ono što se nauči u školi ili u okviru kurseva i stručnih usavršavanja postoje svjedočanstva (diplome i certifikati) koja dokumentuju i vrednuju naučeno. No, znanja i vještine se usvajaju stalno i svuda ispunjavanjem svakodnevnih poslova, bavljenjem hobijem ili obavljanjem dužnosti unutar porodice.

Ovako stečene vještine i znanja često se doživljavaju kao nešto samo po sebi razumljivo i ne pridaje im se posebna pažnja, ali upravo to su vještine koje se sve više traže na tržištu rada.

"Vjerujem da će to prvo prepoznati poslodavci u nastojanju da pronađu odgovarajuće kadrove", dodala je Cenić.

Taj instrument je prvi korak u mnogo sveobuhvatnijem procesu pred kojim stoji Bosna i Hercegovina. Naime, krajem 2012. godine, na prijedlog Evropske komisije, izdata je preporuka Vijeća Evropske unije o validiranju neformalnog i informalnog učenja. 

Najvažniji dio ove preporuke je insistiranje na davanju mogućnosti pojedincu da dokaže stečena znanja izvan formalnog i stručnog obrazovanja.

Zemlje iz regiona su u oblasti legislative koja reguliše obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, u svim njegovim formama ostvarile veliki napredak posljednjih godina.