Genjac: Ključni prioriteti provođenje presude Sejdić-Finci

Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac u razgovoru za Agenciju FENA ističe kako je jasno da su ključni, ali sada i urgentni prioriteti, provođenje presude „Sejdić-Finci“ i uspostavljanje koordinacijskog mehanizma.

Po njegovim riječima, to bi dovelo do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, omogućilo podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u Evropskoj uniji.

"Ujedno, samo tako bi se ostvarile nužne pretpostavke za izvršavanje sljedeća dva ključna prioriteta u narednoj godini: izradu državnog programa integrisanja i planiranje pretpristupne pomoći za narednih sedam godina. Dakle, bez skorog provođenja presude suda u Strasburu i bez skorog usaglašavanja mehanizma koordinacije ostajemo potpuno zaglavljeni u ćorsokaku najmanje cijelu ovu izbornu godinu", navodi Genjac.

Upitan da u funkciji predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH kaže šta je u 2013. urađeno, a šta nije kada je riječ o približavanju BiH Evropskoj uniji, Genjac je odgovorio da objektivna ocjena urađenog i neurađenog mora imati u vidu „Popis ključnih mjera za 2013. godinu“ kojeg je Evropska komisija sačinila i dostavila Vijeću ministara krajem 2012. godine.

To je Mapa puta sa 30 ključnih mjera čija bi uspješna provedba omogućila pozitivan Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u protekloj 2013. godini.

Genjac navodi da je od tih 30 ključnih mjera provedeno vrlo malo, „proveden je popis stanovništva, postignut je dobar napredak u području pravosudne saradnje sa drugim zemljama u regionu, ostvaren je napredak u oblasti vizne politike, upravljanja granicom te azila i imigracije“.

"Nažalost, spisak neprovedenog je daleko obimniji. Između ostalog, u oblasti političkih kriterija: nije provedena presuda u predmetu „Sejdić-Finci“, nijedogovoren mehanizam koordinacije, Vijeće za državnu pomoć ne djeluje, nije dovršena reforma sistema koja bi osigurala neovisnost javnih emitera, nije uspostavljen institucionalni okvir za saradnju sa organizacijama civilnog društva", kazao je Genjac.

Dodao je da u oblasti pravosuđa: nisu pokrenute institucionalne reforme pravosuđa na državnom nivou kojim bi se uspostavio Apelacioni sud BiH, nisu donešene izmjene i dopune Zakona o sudovima RS kojima bi se osigurala usklađenost sa nadležnostima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, nije okončan proces uspostavljanja Agencije za prevenciju korupcije.

"U oblasti ekonomskih kriterija nije uzrađen sveobuhvatan plan restrukturiranja. U oblasti evropskih standarda: nisu usvojeni neophodni zakoni u skladu sa aquis-em u oblasti sigurnosti hrane što otežava pristup našim proizvođačima na EU tržište, nije usvojen Zakon o javnim nabavkama koji preuzima obavezujuće EU propise, nije rješeno pitanje uspostavljanja ekonomsko-socijalnog vijeća na državnom nivou, nije usklađen pravni okvir i institucije za zaštitu okoliša, nije usvojena sveobuhvatna Energetska strategija, nije osigurano funkcionisanje Kompanije za prijenos električne energije", kazao je Genjac.

Na pitanje šta bi izdvojio iz Izvještaja o napretku BiH za 2013. godinu, Genjac navodi da je sa ovakvim rezultatima, Izvještaj o napretku BiH za 2013. godinu morao biti izrazito nepovoljan.

U najbitnijem, navodi on, to je izvještaj o zastoju procesa evropskih integracija i izrazito usporenom provođenju reformi.

"U Izvještaju se navodi da je napredak ostvaren u vrlo malom broju oblasti koje sam već spomenuo: pravosudna saradnja s drugim zemljama u regionu, Popis stanovništva i, za bezvizni režim izuzetno značajan, napredak u oblasti vizne politike, upravljanja granicom te azila i imigracije. U svim ostalim oblastima imamo vrlo mali napredak ili zastoj. Nažalost, u nekim oblastima je bilo i kretanja prema nazad", kazao je Genjac.

Po njegovim riječima, usvojene izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa su nazadak u oblasti borbe protiv korupcije.

"Tako je ocijenjen i prijedlog da se poveća uloga izvršne i zakonodavne vlasti u imenovanju tužilaca uz ograničavanje uloge Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Iz Izvještaja bih izdvojio jednu veoma zabrinjavajuću ocjenu:“...nastali deficiti se u sve većoj mjeri finansirani vanjskim kreditima što je dovelo do povećanja bruto vanjskog duga i smanjenja ekonomske kativnosti", kazao je Genjac.

On ističe da su dosadašnje posljedice ovog zastoja poznate: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan 2008. godine još nije stupio na snagu; BiH ne može podnijeti zahtjev za članstvo u EU jer nisu ispunjeni uslovi za vjerodostojnost tog zahtjeva; pošto nema zahtjeva za članstvo nema ni razgovora o kandidatskom statusu, statusu sa kojim bi BiH ušla u višu, kvalitetniju i produktivniju fazu EU integrisanja.

Međutim, navodi Genjac, nismo ostali samo sa tim, inače vrlo nepovoljnim posljedicama.

"Nakon što, pod okriljem EU, nije pronađeno rješenje za presudu „Sejdić-Finci“, u Briselu je odlučeno da se sredstva planirana Bosni i Hercegovini u okviru IPA 2013 umanje za 47 miliona eura", kazao je Genjac.

Tako smo, dodao je on, izgubili 7 miliona eura za poboljšanje zatvorske strukture u objektima Bijeljina, Zenica i Mostar, takođe smo izgubili 7 miliona eura koji su bili namjenjeni za unapređenje kvalitata razmjene podataka između tijela za provedbu zakona.

"Izgubili smo 2,5 miliona eura namijenjenih jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzaće. Izgubili smo skoro 18 miliona eura koji su bili namijenjeni za finsiranje projektne dokumentacije i pripremnih radnji u izgradnji Koridora Vc itd. Pored toga, informacije iz Brisela govore da je, zbog nepostizanja dogovora o mehanizmu koordinacije, Evropska komisija zaustavila sve aktivnosti vezane za pripremu korištenja IPA II (2014-2020) u BiH. Ovdje se radi o daleko značajnijim sredstvima i obustavljanje ovih aktivnosti bi moglo rezultirati još težim zaostajanjem BiH za zemljama u regionu", ističe Genjac.

Upitan kako ocjenjuje trenutno stanje i perspektivu procesa integrisanja Bosne i Hercegovinu u EU, kazao je da će se vjerovatno ustanoviti da je bila pogrešna odluka Brisela da, u ovoj fazi, vezuje dalji napredak BiH za provođenje presude „Sejdić-Finci“.

„Činjenica je da se promjena Ustava, u ovoj fazi, pokazala kao teško premostiva prepreka koja je postavljena na evropskom putu BiH. Pred tom preprekom, uz stalno osporavanje uloge države koje dalazi iz RS-a, cjelokupni proces reformi i EU integrisanja je jednostavno kolabirao“, navodi Genjac.

Po njegovim riječima, Vijeće ministara BiH se sa nedovoljno energičnosti bavilo nužnim prioritetima, „pred prvom preprekom odustalo je od upornijeg bavljenja rješenja mehanizma koordinacije“.

"Ministri vanjskih poslova EU su, na sastanku koji je održan prije petnaestak dana u Briselu, ponovili “... bezrezervnu podršku bosanskohercegovačkoj EU perpsektivi kao suverene i jedinstvene zemlje sa punim teritorijalnim integritetom...“. Sa ovako iskazanom podrškom i sa dobrim poznavanjem prilika u BiH, za očekivati je da Brisel pokaže i novi, konzistentniji pristup koji uvažava te prilike i potrebe Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, za neophodne i krupne reforme, država mora imati stabilno Vijeće ministara posvećeno Evropskom putu Bosne i Hercegovine. Iz Brisela, a prije svega iz Vijeća ministara, ovog ili budućeg, mora doći snažan impuls koji će pobuditi skoro zamrli proces integrisanja", kazao je Genjac u razgovoru za Agenciju FENA.