Stvoriti normativne i institucionalne preduslove za izvoz hrane

U Republici Srpskoj je za jačanje izvoza hrane potrebno ubrzati izradu neophodne regulative, povećati broj ovlaštenih i sertifikovanih laboratorija, uvesti standarde kvaliteta, osposobiti proizvodne objekte, te stvoriti normativne i institucionalne preduslove za izvoz, izjavio je Srni Slavko Stevanović iz Privredne komore Republike Srpske.

On je napomenuo da je neophodno i dalje jačati konkurentnost proizvođača i osposobljenost u pogledu uvođenja standarda kvaliteta, prije svega, u primarnoj proizvodnji.

"Potrebno je povećati i fizički obim proizvodnje, naročito u pogledu raspoloživih resursa u Srpskoj, odnosno žitarica, povrća i voća, te nastojati da se u funkciju stave značajni prerađivački kapaciteta, kao što su Fabrika šećera u Bijeljini, `Levita` u Gradišci, `Bosanka` u Doboju", rekao je Stevanović, koji je sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Privrednoj komori Srpske.

On je napomenuo da je za ostvarivanje ovog posla neophodno dugoročnije povezivanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivačke industrije.

Stevanović podsjeća da se od proizvoda životinjskog porijekla za sada u zemlje EU može izvoziti samo riba, a da je neophodno povećanje izvoznih kvota za ribu, šećer i vino.

"U pogledu uvoza ima najviše potrebe i mogućnosti da se preduzme niz mjera, kao što su kvalitetnija kontrola roba pri uvozu sa stanovišta vjerodostojnosti podataka, odnosno da li vrste roba i količine prema evidenciji na pratećim dokumentima odgovaraju stvarnom stanju, pa sve do prodavnica u pogledu kvaliteta roba i deklarisanja, preduzimanju mjera zaštite domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije iz inostranstva ili uopšte kad postoji opasnost da domaća proizvodnja bude ugrožena ili je već ugrožena od prekomjernog uvoza", pojašnjava Stevanović.

On ističe da se, uz navedene mjere, a imajući u vidu značaj izvoza hrane, u narednom periodu mora istrajati na zauzetom stavu u BiH u pogledu potpisivanja protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između zemalja EU i BiH, a zbog ulaska Hrvatske u EU.

"Naime, zahtjev je Hrvatske, a kasnije i stav u EU, da se primijeni princip takozvane `tradicionalne trgovine`. Ovo bi značilo potpuno ukidanje ili značajno smanjenje važećih carinskih stopa pri uvozu oko 220 proizvoda iz zemalja EU u BiH", ističe Stevanović.

Imajući u vidu da je riječ o veoma bitnim proizvodima i da bi se ukidanjem ili smanjenjem važećih carinskih stopa znatno pogoršala konkurentnost domaćih proizvođača i sigurno povećao debalans, Stevanović napominje da se može očekivati da predstavnici BiH neće prihvatiti princip "tradicionalne trgovine".

Stevanović je podsjetio da je Republika Srpska u prošloj godini u odnosu na 2012. povećala izvoz hrane za 14,6 miliona KM, odnosno 7,8 odsto, što je, uz rast uvoza od 1,5 odsto, rezultiralo smanjenju debalansa za 3,2 miliona KM i povećanju pokrivenosti uvoza izvozom sa 27,5 odsto na 29,1 odsto.

"Dobri rezultati u spoljnotrgovinskoj razmjeni ostvaruju se, prije svega, zahvaljujući višegodišnjim aktivnostima proizvođača u pogledu tehničko-tehnološkog razvoja, uvođenju standarda kvaliteta i tržišnog pozicioniranja kroz veće uvažavanje zahtjeva potrošača prema kvalitetu, asortimanu i pakovanju", rekao je Stevanović.

On je naveo da spoljnotrgovinski debalans Republike Srpske na godišnjem nivou iznosi 520 miliona KM, a da je na nivou BiH 1,658 milijardi KM.