Kosovske vize šamar za bh. privrednike

Odluka Kosova da recipročno uvede vize bh. građanima omogućava konkurenciji da brže i efikasnije nastupi na tržištu Kosova u odnosu na bh. kompanije i očekivano je da dođe do gubitaka u poslovanju, smatraju menadžeri iz Bosne i Hercegovine, koji takav politički potez vide kao još jednu otežavajuću okolnost za razvoj odnosa dvije privrede, piše Al-Jazeera Balkans.

Jedan od bh. izvoznika na Kosovo, na kojeg će utjecati uvođenje viznog režima, jeste i AS Grupacija kojoj je kosovsko tržište bitna destinacija za plasman prehrambenih proizvoda.

"Kada je u pitanju realizacija našeg izvoza na Kosovo, do sada je bio izražen problem što kupci sa Kosova nisu mogli doći kod nas. A sada ćemo morati i sami prolaziti proceduru dobijanja viza", objašnjava Adis Hasaković iz kompanije Media Content Management, koja radi promociju AS Grupacije.

Dodaje da odluka o uvođenju viza svakako može usporiti dinamiku izvoza zbog procedura dobijanja viza, a i povećati troškove.

Nakon što je Kosovo uvelo recipročnu mjeru, građani BiH koji žele putovati tamo prvo će morati u Tiranu, u Ambasadu Republike Kosovo, gdje će dobiti vizu za 40 eura.

"Zbog faktora vremena sasvim je za očekivati kako može doći do gubljenja najmanje jedne mjesečne narudžbe u okviru jedne poslovne godine, zbog kašnjenja u terminima isporuka roba, a tu su i cijena vize, putnički troškovi preuzimanja vize u Tirani", navodi Hasaković.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, ova zemlja je u 2013. na kosovsko tržište izvezla robu u vrijednosti više od 80 miliona eura, što je Kosovo pozicioniralo na 10. mjesto po izvozu i čini 1,87% od ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza.

Manje posla za prijevoznike

Uvođenje viza bh. građanima ostavit će još jedan trag na ekonomiju ove zemlje. Naime, kompanije iz BiH prinuđene su angažirati transportne kuće iz zemalja koje su priznale Kosovo, čijim vozačima ne treba viza, kako bi obavili posao isporuke roba.

"Na taj način gube naši prevoznici i domaće kompanije kao i kompanije sa Kosova, jer plaćaju skuplje usluge transporta", mišljenja je Hasaković.

Za AS Grupaciju, čiji je dio Vispak iz Visokog, kosovsko tržište je bitno zbog izvoza hrane i začina iz osmišljenog programa pod nazivom “Bosanska kuhinja”.

Kako tvrde iz kompanije, to je tržište od 2,5 miliona stanovnika sa stalnim porastom nataliteta, a prednost za poslovanje je i posjedovanje halal certifikata, što su prepoznali i kupci sa Kosova.

"Većina stanovništva je islamske vjere, pa je za očekivati da će se tržište halal proizvoda stalno povećavati. U planu je proširivanje asortimana sa čajevima, kafom i drugim proizvodima", ističu.

Privrednici iz BiH imaju jedinstven stav da je kosovsko tržište, iako ne tako veliko, bitno za ekonomiju, budući da je jedno od rijetkih sa kojim BiH ostvaruje velik suficit u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni.

Zbog toga je realno očekivati negativne posljedice kako za robnu razmjenu tako i za prijevoznike i druge kompanije iz oblasti usluga, smatra Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza Bosne i Hercegovine pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, koji dodaje da je trenutno, ipak, rano govoriti o tačnim procjenama mogućih gubitaka.

"Troškovi izdavanja viza i gubitak vremena će prouzročiti povećanje troškova poslovanja, a samim tim i smanjenje konkurentnosti bh. roba i usluga u poređenju sa proizvodima i uslugama susjednih zemalja koje se ne suočavaju sa ovim problemom."

Kako ističe Ališković, ukoliko bude komplicirana procedura izdavanja viza, moguće je očekivati i prestanak poslovanja određenog broja bh. kompanija na ovom tržištu, posebno u sektoru usluga.

"Stoga, u rješavanju ovog problema bh. vlasti se trebaju voditi prije svega ekonomskim interesima bh. privrede, kao što su to uradile i neke susjedne zemlje", zaključuje.

Udvostručen izvoz na Kosovo

Bosna i Hercegovina je u 2013. na Kosovo izvozila proizvode od metala, proizvode industrije građevinskih materijala, farmaceutske, higijenske te proizvode prehrambene industrije kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, konditorski proizvodi, mesne prerađevine i vodu čiji je izvoz onemogućen ili u manjoj mjeri zastupljen kada se radi o ključnom bh. izvoznom tržištu EU-a.

Osim robne razmjene značajni su i građevinsko-inženjerski poslovi, koje na kosovskom tržištu realiziraju bh. kompanije.

"Poredeći sa drugim izvoznim tržištima, gdje bh. privreda u velikoj mjeri izvozi proizvode nižeg stepena obrade, u izvozu na tržište Kosova dominiraju proizvodi sa većom dodanom vrijednošću", navodi Ališković.

Kako kaže, budući da je Kosovo u okviru CEFTA sporazuma, što omogućava bescarinsko poslovanje te nema značajnijih tehničkih barijera za plasman roba i usluga, interes bh. kompanija za ovo tržište je veliki.

Tome u prilog govori i činjenica da je izvoz bh. proizvoda na kosovsko tržište u posljednjih pet godina udvostručen.

Osim Srbije, BiH je jedina zemlja u regiji koja nije priznala nezavisnost Kosova i uspostavila diplomatske odnose s tom zemljom, zbog protivljenja predstavnika vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska. 

Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je Vijeću ministara BiH prijedlog da ova zemlja prizna putne isprave Kosova, kao što su to uradile zemlje članice Evropske unije koje nisu priznale nezavisnost Kosova i nemaju međusobne diplomatske odnose. Prijedlog je proslijeđen Predsjedništvu BiH koje o tome donosi konačnu odluku.

U međuvremenu, uspostavljena je još jedna dodatna barijera bh. izvoznicima, ali i običnim građanima, koja se prema mišljenju privrednika sigurno mogla izbjeći.