Kecman: Ni amandmani ne mogu popraviti Zakon o javnim nabavkama

Sustav  javni nabavki u BiH već godima se smatra leglom korupcije. Prema nekim procjenama korupcija u javnim nabavkama u našoj zemlji godišnje proguta 600-700 milijuna KM sredstava poreznih obveznika, ali čini se da se to prijedlogom Zakona o javnim nabavkama(ZJN) i brojnim amandmana na njega, koje će sutra u drugom čitanju razmatrati Komisija Parlamenta BIH, neće promijeniti, bar sudeći prema reakcijama organizacija civilnog društva koje prate ovu oblast.

Rajko Kecman Iz Udruženja Tender, koje je uradilo analizu zakona i amandmana, te koliko nam eventualne štete mogu nanijeti predložene odredbe, kaže za eKapija.ba da je ovaj zakon najkoruptivniji Zakon o javnim nabavkama u regiji, te da će usporiti reformske procese, otjerati strane investitore, ugroziti standard građana, a sve, navodi, radi obilatog zadovoljavanja interesa političkih stranki na vlasti.

''Poboljšavanje sadržaja Prijedloga ZJN-a predloženim amandmanima, a i dopunama istih od strane Tendera, nažalost neće moći osigurati da isti ne bude najkoruptivniji u regiji'', kaže nam on uoči komisijske rasprave o zakonu i amandmanima na njega.

Smatra da je velika i nenadoknadiva šteta nanesena time što najodgovorniji u državi nisu iskoristili veliku priliku da odgovornijim i odlučnijim pristupom, kao što su to uradile susjedne države, dosljedno primjene stavove iz direktiva EU o javnim nabavkama, prihvate najbolja rješenja iz susjednih i drugih zemalja u tranziciji.

Nisu ugrađene  konkretne antikoruptivne mjere kao što su: obavezno prijavljivanje korupcije u ugovornom organu, zaštita prijavljivača, uključivanje Konkurencijskog vijeća, koje bi imalo mogućnost da ponuđače koji se neodgovorno odnose u tržišnom natjecanju kažnjavaju sa dvije ili tri godine neučešća u javnim nabavkama, osigrualo bi se donošenje kvalitetnijeg i primjerenijeg ZJN-a, smatraju u Udruženju Tender.

''Predloženi nereformski ZJN je jedini od svih poznatih ZJN-ova u Europi, u kome nije zacrtana obaveza donošenja godišnjih planova nabavki sa jasno utvrđenim i razrađenim parametrima, kao i njihovo objavljivanje na portalu javnih nabavki, što bi u suštinskom smislu moralo prestavljati ključnu osnovu za uspješno provođenje javnih nabavki. To vam je kao da gradite kuću bez temelja'', kaže nam Kecman.

Navodi da će biti pogubno za transparentnost i to što nisu predviđene mjere prekršajne odgovornosti za ugovorne organe i odgovorna lica u istima ukoliko na portalu javnih nabavki ne budu oglašavali konkretne predmetne nabavke veće vrijednosti od 6.000 KM.

Kecman dodaje i da se i sada krajnje neprimjereno zloupotrebljavaju konkurentski zahtjevi i pregovarački postupci te da odgovorni organ može onemogućiti uvid ponuđačima u ponudu najpovoljnijeg ponuđača po donesenoj odluci o izboru, kao i donijeti odluku o poništenju ili izboru najpovoljnijeg ponuđača u roku od 7 dana po isteku valjanosti ponuda, te omogućiti ugovornom organu da spriječi učešće ponuđačima za oglašenu cjelovitu predmetnu nabavku, jer nisu predviđene sankcije za to.

Također za njega je neprihvatljivo prepuštanje obuke službenika za javne nabavke privatnim preduzećima, koji nemaju nikakve dodirne osnove sa obrazovanjem, niti javnim nabavkama, već isključivo "dila" sa Agencijom za javne nabavke.

Kecman smatra da će neutvrđivanje obaveze Agenciji za javne nabavke da provodi monitoringe nad oglašenim postupcima javnih nabavki u odnosu na zacrtane u godišnjim planovima, otvarati, kao i do sada, širok prostor neodgovornima u ugovornim organima za neslućenu netransparentnost, koja je, kako je poznato, već dostigla rekordan udjel od čak 75% u ukupnoj vrijednosti potpisanih ugovora u provedenim javnim nabavkama BiH, a u takvim tajnim postupcima cijene roba, usluga i radova se uvećavaju i do 60% u odnosu na najpovoljnije tržišne cijene.

Isto tako, postoji realna opasnost, navodi, ukoliko se ne usvoje predloženi amandmani, da BIH ostane jedina zemlja u svijetu u kojoj će tenderska dokumentacija biti naplaćivana, izvoditi konkretni radovi bez javnog oglašavanja za vrijednosti veće od 9 miliona KM, a ukidanjem limitirajućeg postotak od 10%, otvorit će se mogućnost da se sva sredstva predviđena za javnu nabavku u ugovornom organu utroše netransparentnim direktnim sporazumima.

Zakonom predviđene najniže kazne u Europi za kršenje zakona o javnim nabavkama

Ono što je po njemu katastrofalno je da je za one koje ne budu poštovali odredbe ZJN-a predviđena najniža novčana kazna u svijetu, npr. maksimalno za odgovorno lice u ugovornom organu do 3.000 KM, a ugovornom organu do 15.000 KM, dok je najviša kazna u Sloveniji dostiže 700.000 KM, a Hrvatskoj 266.000 KM.

"Takve predviđene suviše niske kazne su u suprotnosti i sa Direktivama EU o javnim nabavkama koje insistiraju na razmjernim, efikasnim i zastrašujućim kaznama, a istovremeno su utvrđene najviše takse za podnošenje žalbi ponuđača u svijetu čak do 25.000 KM, što će uveliko ugrožavati uspješnu pravnu zaštitu ponuđača, a time i efikasnu borbu protiv korupcije, dok je npr. najveća taksa u regiji registrovana u Hrvatskoj od 7.100 KM", navodi Kecman.

Zakon u koji su ugrađeni koruprtivni mehanizmi

Brojne su odredbe, kaže naš sugovornik, koje su suprotne svakoj transparetnosti i efikasnosti. Jedna od njih je i otvaranje dvije nove filijale Ureda za razmatranje žalbi i povećavanjem neposrednih izvršitelja za rješavanje žalbi na 16 ili  više, na čemu se insistira u amandmanima. Ovim će se stvoriti navjeći birokratski drugostupanjski kontrolni organ u Europi i regiji. Naime, u Srbiji 9 je izvršitelja koji provode i prvostupanjski prekršajni postupak, u Hrvatskoj 7 uključujući i obavezu po koncesijama, a u Sloveniji i Crnoj Gori  ima po 5 izvršitelja.

"Osim toga krajnje je neprimjereno da ovoliki broj izvršitelja neće provoditi i prekršajne postupke, već će to činiti nadležni sud, što jasno govori da će se mjere odgovornosti rijetko izricati i da će u konkurenciji prometnih, komunalnih i drugih prekršaja, uglavnom zastarjevati'', navodi Kecman. Dodaje da je to bio i slučaj sa samo jednim pokrenutim prekršajnim postupkom za proteklih 9 godina, uz podsjećanje da istovjetni organ ima mogućnost da izriče odgovornim licima u ugovornom organu  novčane kazne do 4.000 KM.

Sve navedeno jasno govori o apsurdnosti donošenja novog ZJN-a u koga su svjesno i sa namjerom ugrađeni koruptivni mehanizmi, što nije svojstveno u novim ZJN-ovima susjednih i drugih zemalja u tranziciji, navodi naš sugovornik. 

D.Kozina