Kada vlasti naprave povoljno poslovno okruženje, investitori će sami doći

Na današnjoj konferenciji gospodarski razvoj i šanse u Jugoistočnoj Europi održanoj u Sarajevu istaknuto je da BiH ima veliki potencijal za strana ulaganja, ali da je problem ove zemlje kako te potencijale iskoristiti na najbolji način.

"Pravno, političko i institucionalno okruženje u BiH još nije povoljno za strana ulaganja. Tako, u Makedoniji možete pokrenuti biznis za dva dana, dok vam je za to u BiH potrebno nekoliko mjeseci", izjavio je  zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi, koji je bio jedan od panelista na konferenciji. Prema njegovim riječima, u BiH su i dalje visoke porezne stope, nema čvrstih garancija za ulaganja, a sudski sporovi traju drugo.

Veleposlanica Njemačke u BiH Ulrike Maria Knotz je otvorila današnju konferenciju, a prisutnima su se obratili predstavnici organizatora Helge Tolksdorf iz Njemačkog ministarstva gospodarstva i energije(BMWi) i Christoph Tiskens, direktor ureda Njemačke razvojne banke (KfW) za jugoistočnu Europu i Tursku. 

Tolksdorf je potvrdio da su brojne njemačke kompanije zainteresovane za ulaganje u BiH, ali i ukazao na nepovoljno poslovno okruženje. Kazao je da su bitna stavka u privlačenju investicija brze procedure i pouzdan pravni okvir te suradnja BiH sa zemljama regije, prije svega CEFTA. Naveo je i da je jučerašnje otvaranje novih prostorija Njemačkih vanjskotrgovinskih komora u Sarajevu novi korak ka otvaranju daljih mogućnosti za suradnju.

Govoreći o privlačenju investitora kazao je da odluka leži na poduzetnicima kao i na vlastima pojedinačne zemlje. To znači da vaša zemlja i poduzetnici moraju uvjeriti investitore da ne odu u Kinu ili Hrvatsku da ulažu, nego da dođu u BiH, kazao je on. ''Ono što bi smo mi željeli da vidimo je veća aktivnost vaših veleposlanstva u Berlinu i Briselu na zastupanju i predstavljanju vaše zemlje kako bi promovirali ono što ona ima'', kazao je on dodavši da Njemačka vidi veliki potencijal za suradnju sa BiH te da je ova konferencije samo prvi korak prema tome.

Kristof Tiskens iz Njemačke razvojne banke, kazao je su za njih najinteresantniji sektori za ulaganje energija, naročito hidroenegretska postrojenja i vjetroparkovi, te vodovodna i kanalizaciona infrastruktura.

Govoreći o dosadašnjim iskustvima Tiskens kaže da Njemačka razvojna banka ima pozitivna iskustva u BiH, osobito pri provedbi projekta. "Tijela koja su zadužena za provođenje ovih procesa su u stanju da ih provedu što je za nas važno budući da raspolažemo novcem poreznih obveznika Njemačke", naveo je on.

Libor Krkoska, direktor Ureda EBRD-a u BiH, spomenuvši primjere razvijenih zemalja, rekao je da Jugoistočna Europa ne treba izmišljati nove načine privlačenja investitora, jer već postoje primjeri kako uspješno reformirati gospodarstvo. Kao pozitivan primjer da se neke stvari mogu uraditi naveo je smanjenje broja dana za dobijenje dozvole za otvaranje novih firmi u RS-u.

Kao dobar primjer u BiH istaknuo je i reformu cestovnog sektora i ubrzane radove na Koridoru 5c. Ovaj sektor, prema njegovim riječima, napreduje najviše od svih zemalja regije koje nisu članice EU.

Branimir Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj, koji je ujedno predsjednik Vijeće stranih investitora u BiH, kaže da investitore ne treba privlačiti. "Oni će sami doći kada stvorimo povoljno poslovno okruženje", ističe on. Navodi da nije lako biti predstavnik realnog sektora u našoj zemlji. Nema veća poboljšanja za privatni sektor ne  očekuje do 2015. godine iz razloga što je ovo predizborna godina te što i našoj zemlji za promjene uvijek treba dosta vremena.

Jan Masak, direktor Volskwagena u BiH, koji je također sudjelovao na konferenciji, kazao je da postoje brojne prepreke za strane investitore te da bih ih sve nabrojano bio potreban čitav dan, ali isto tako navodi da ova kompanija namjerava ostati u BiH i razvijati se što znači da će u budućnosti trebati snabdjevače, te smatra da bi bilo potrebno dovesti nove investicije u ovu oblast.

Podsjetimo, u okviru konferencije održane su dvije panel diskusije posvećene makroekonomskom razvoju u EU i uticaju na zemlje jugoistočne Europe, kao i o njegovom značaju za kompanije i njemačke investitore u ovoj regiji.

D.Kozina