Revizija utvrdila netransparentnost u dodjeli poticaja za turizam

Dodjela poticaja za turizam, prema postojećim kriterijima, ne potiče razvoj  turizma u Federaciji, navodi se u dokumentu Revizija učinka podrške razvoju turizma u FBiH koju je radio Ured za reviziju institucija Federacije, saznaje eKapija.ba.

Naime, analiza dodjele poticaja turističkom sektoru u Federaciji pokazala je da su sredstva od 2010. do 2012. dodjeljivala netransparentno,da je način ocjenjivanja projekta bio nezadovoljavajući, kao i kontrola efekata dodjele tih sredstava, te nadzor utroška poticaja.

Revizija je uočila da javni pozivi za 2010. i 2011. godinu, koje je raspisalo Federalno ministarstvo turizma,  nije sadržavalo potpune informacije o projektima poticaja (naziv, iznos sredstava,ciljeve poticaja, kriterije za izbor projekta te korisnike poticajnih sredstava) dok su ostale informacije  o načinu podnošenja prijave i druge napomene sadržane detaljno, istaknuli su iz Ureda. Osim toga navode da pored dodjele poticaja putem javnog poziva, Ministarstvo određeni iznos sredstava (interventna  rezerva) dodjeljivao kao poticajna sredstva, ali se pri tome izbor korisnika ne vrši putem javnog poziva.

Poslovnikom o radu Komisije za izbor korisnika sredstava Transfer za razvoj turizma u FBiH je  regulisano da se interventna sredstva odobravaju po pristiglim zahtjevima, za projekte koji se ocijene  interventnim i korisnim za podnosioca, a maksimalni iznos koji se može odobriti je 20.000 KM.

''Revizija nije mogla potvrditi transparentnost kod ovih sredstava (slučajeva) obzirom da se dodjela  istih ne objavljuje u sredstvima javnog informiranja i nije jasno na koji način potencijalni korisnici  dobivaju informacije o mogućnostima apliciranja za korištenje poticaja, kao ni temeljem kojih kriterija  Ministarstvo vrši njihov odabir i utvrđuje iznose poticaja'', navode revizori.

Ono što je bilo sporno revizorima je i to što se ocjena projekta svodila samo na to je li prijava bila formalno-pravno ispravna. ''Sve prijave koje su formalno-pravno ispravne idu u proces bodovanja što u praksi znači da svi  aplikanti koji ispunjavaju formalno-pravne zahtjeve, dobiju poticajna sredstva'', navode revizori.

Revizori upozoravaju ida su analizom bodovnih listi za 2010. godinu, uočene određene devijacije kod vrednovanja kriterija u  odnosu na javni poziv. Naime, u javnom pozivu kao eliminirajući uvjet zahtijevano je, pored ostalog i kompletnost aplikacije.

''Međutim, u bodovnim listama postoji kriterij kompletnost aplikacije i on se vrednuje na dva nivoa i to: podnositelj prijave koji ima kompletnu dokumentaciju 50 bodova, odnosno 30 bodova, podnositelj prijave koji nije dostavio komplentnu dokumentaciju 0 bodova. Ovo praktično znači da podnositelj prijave koji ima kompletanu dokumentaciju automatski može dobiti poticajna sredstva, (jer za kompletnu aplikaciju dobije 50% bodova od maksimalno mogućih) iako je isto okarakterisano kao eliminirajući uvjet u javnom pozivu'', navode revizori.

Ipak, određeni napredak u ovoj oblasti postignut je u 2012. godini kada je, utvrdili su revizori, došlo do promjene u načinu utvrđivanja iznosa poticajnih sredstava što praktično znači da poticaje nisu dobivali svi aplikanti  koji su ispunili formalno–pravne zahtjeve jer je u bodovanju potpuno isključen kriterij "kompletnost aplikacije, kakvoća i  kompletnost programa".

Što se tiče kontrole utroška poticaja revizija navodi da Ministarstvo prilikom neposrednog obilaska onih koji su dobili poticaje nije pratilo implementaciju projekta. Ističe se da izvještaji o izvršenom nadzoru korisnika na terenu, pokazuju da se nalazi nadzora, odnose na kontrolu namjenskog utroška sredstava, bez fokusa na  kontrolu implementacije projekta i ostvarenja ciljeva projekta.

''Ministarstvo nema praksu naknadnog praćenja učinaka poticaja na korisnika, naročito onih koji se prijavljuju za dodjelu poticaja više puta, kako bi se uvjerilo da je kupljena oprema, materijal i sl. zaista evidentirana u poslovnim knjigama korisnika i kako je isto rezultiralo na ostvarenje ciljeva po projektu, kao i da li je uposlenje realizovano na osnovu poticaja ostalo i nakon implementacije poticajnih sredstava, i da li se  iskorištenost kapaciteta povećala. To praktično znači da korisnik poticaja ima mogućnost da nakon  ispunjenja obaveza prema Ministarstvu npr. proda opremu, repromaterijal i ostalo, što je nabavio od  poticajnih sredstava ili prekine novouposlenje odmah ili nakon isteka određenog perioda'', navode revizori.

Revizori ističu da postojeći nadzor nad utroškom poticaja za razvoj turizma ne osigurava dovoljne, pouzdane i  relevantne podatke na osnovu kojih se može vršiti sveobuhvatno praćenje i ocjena učinaka poticaja, kako na pojedinačne korisnike poticaja tako i na cjelokupan sektor turizma.

Ističu također da se postavlja pitanje ima li Vlada Federcije prave podatke o efektima i učincima poticaja na sektor turizma budući da ih Ministarstvo izvještava o provođenju Programa utroška sredstava te budući da nadležno Ministarstvo nije do sada imalo praksu da vrši  eksternu procjenu uspješnosti poticaja. 

D.K.