Poslodavci o usaglašavanju Zakona o radu FBiH sa zakonodavstvom EU

"Zakonodavstvo Evropske unije i Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine" tema su okruglog stola koji je u organizaciji Udruženja poslodavaca FBiH (UPBiH), Asocijacije poslodavaca BiH (AP FBiH) i Međunarodne organizacije rada (ILO) održan u Sarajevu. 
 
Zakon o radu FBiH je komplikovan i njegova je primjena izuzetno nepovoljna za poslodavce zbog toga što sadrži rješenja koja nisu usaglašena s Konvencijama ILO-a, direktivama EU i praksom zemalja EU, ocjena je organizatora današnjeg skupa.
 
Savjetnica za pravne poslove iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Nataša Novaković prezentirala  je iskustva Hrvatske rekavši  u kontekstu novog zakona o radu u Hrvatskoj da je HUP sada pri kraju pregovora.

"Neke izmjene smo donijeli prije godinu dana u dogovoru sa socijalnim partnerima. Nakon toga počela je druga faza pregovora o interesnim pitanjima i to traje već više od godinu dana. Zakon je trenutno u Saboru između dva saborska čitanja, i do kraja ljeta bi trebao biti donesen", kazala je Novaković.
 
Ona je dalje objasnila da se HUP-u čini da zakon i njegove izmjene nisu revolucionarne, već se radi se o manjim izmjenama koje se tiču interesnih pitanja.
 
"Kamen spoticanja je radno vrijeme i o tome smo imali jako puno debata sa sindikatima. Međutim, to nije nešto što bi ugrožavalo prava radnika. Mi tražimo da se radno vrijeme fleksibilizira kao u EU i to je naš osnovni uvjet. Prilikom pregovora došli smo do kompromisa", istaknula je ona.

Pojasnila je da je osim radnog vremena, kamen spoticanja i pitanje bolovanja.

"U hrvatskom zakonodavstvu bolovanje prekida tijek otkaznog roka. Možete godinama biti na bolovanju, a otkaz ne može postati valjan. U konačnici teško je reći šta će se desiti, da li će se dopustiti period od šest mjeseci bolovanja koje može da koči otkaz ili će se to potpuno ukinuti", kazala je Novaković.
 
Na novinarsko pitanje koliko je sličan prijedlog zakona BiH s hrvatskim i šta bi to BiH trebala da učini, ona je odgovorila da su neka pitanja u BiH dobro uređena, a neka nisu u skladu s direktivama EU.
 
"Ono što je dobro u vašem zakonu je nešto što mi nikako nismo uspjeli ostvariti, a to je  da se pauza ne uračunava u radno vrijeme. To smo mi pokušali uvesti u Hrvatskoj ali nismo uspjeli. S druge strane, godišnji odmori vam nisu uređeni sukladno EU, kao ni kolektivni ugovor", istaknula je Novaković, i dodala da BiH ima dosta stvari koje treba uskladiti s EU, kao npr. prekovremeno radno vrijeme koje je isto uređeno kao i u Hrvatskoj.
 
"Hrvatska vam može biti dobar primjer šta trebate raditi, a šta ne. Mi smo već uskladili Zakon o radu 2009. godine, ali ga ponovo moramo mijenjati jer ne odgovara trenutnoj gospodarskoj situaciji", zaključila je Novaković.
 
Direktor APBiH, Alija Remzo Bakšić je na upit novinara kakav je stav APBiH o pitanju kolektivnog ugovora BiH, što je i najkritičnije pitanje, odgovorio da APBiH već godinama upozorava i traži da se kroz zakon definira na koji način se sklapaju opšti kolektivni i granski kolektivni ugovori, te koji je njihov rok trajanja, pod kojim okolnostima se mijenjaju.
 
"To je ono o čemu još  ne možemo da se dogovorimo sa sindikatima. Zbog loše napravljenog kolektivnog ugovora sindikati ili oni koji nisu zadovoljni svojim statusom u preduzećima, pokreću tužbe protiv svoje vlastite kompanije, a nisu svjesni da na taj način ugrožavaju svoju kompaniju i dovode u pitanje ne samo svoja nego i radna mjesta svojih kolega", objasnio je Bakšić. 
 
Naglasio je da APBiH želi da novi pristup pravljenja opšteg kolektivnog ugovora bude precizniji i da bude baziran na ekonomskim rezultatima poslovanja.
 
"Naime, od rezultata rada u tržišnoj ekonomiji koja ima svoja pravila, zavise i nivoi prava koja možete steći", kazao je Bakšić.
 
Na pitanje kolektivnih ugovora u RS-u gdje je postojao pritisak da se izmijeni zakon jer se poslodavcima daje prevelika moć i da li je to slučaj i u FBiH, Bakšić je objasnio da nije sve krivica poslodavaca.
 
"Koja je to moć poslodavca? On radi u okvirima koje određuje država, a ako država ima nepovoljan poslovni ambijent zbog visokih izdvajanja po zakonu o porezima, te visokih izdvajanja po doprinosima, poslodavac onda nema širok manevarski prostor", smatra Bakšić.
 
On je mišljenja da ako BiH hoće da dinamizira ekonomiju i potakne stvaranje novih radnih mjesta, onda treba prvenstveno razmišljati o malim i mikropreduzećima jer je to način da se pokrene biznis i zaposle ljudi.
 
"Danas je u radu vlade ekonomska politika nepoznata kategorija. Sustavne mjere ekonomske politike uopšte ne postoje i vlada bi trebala da počne o tome razmišljati", istaknuo je Bakšić, i dodao da treba stvoriti prostor za otvaranje radnih mjesta, jer s povećanjem broja radnih mjesta rastu i prihodi budžeta.
 
Što se tiče pitanja promjena u Zakonu o radu FBiH da bi se uskladio s direktivama i standardima EU, šefica Katedre za Radno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Jasminka Gradaščević-Sijerčić, kazala je da odgovor na to pitanje nije jednostavan.
 
"Najkraće rečeno, te promjene tiču se segmenta individualnih radnih odnosa, radnog vremena, stabilnosti zaposlenja ali istovremeno i segmenta kolektivnih radnih odnosa s obzirom na otvorena pitanja i probleme u praksi", izjavila je Gradaščević-Sijerčić.