EBRD želi pomoći u saniranju posljedica poplava

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić razovarao je jučer s dopredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Andrásom Simorom o posljedicama poplava u Bosni i Hercegovini i načinima na koje ova međunarodna financijska institucija može pomoći u saniranju štete.

Tijekom susreta, održanog u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu, premijer Nikšić je upoznao gosta s dosad dostupnim saznanjima o razmjerama štete od poplava i klizišta u Federaciji BiH.

"Katastrofa koja nas je pogodila ne ogleda se samo u poplavama, već i u pojavi klizišta nakon povlačenja vode. Na tim klizištima još nije moguće ništa raditi, jer gotovo svakodnevne kiše prijetnja su za njihovo ponovno pokretanje", kazao je premijer.

Utvrđivanje šteta tek predstoji, ali se već sada može konstatirati da su ogromne. One se, prije svega, ogledaju u velikom broju neupotrebljivih stambenih objekata koje neće biti moguće obnoviti jer se nalaze na klizištima. Također, puno je i oštećenih kuća koje će trebati osposobiti za ponovni život. Stoga je jedan od najurgentnijih zadataka osiguranje smještaja za ljude koji su ostali bez domova.

"Stradala su i brojna poljoprivredna gazdinstva. Ogroman je broj uginule stoke i trenutno je jedan od proiriteta uklanjanje tih leševa, kao i dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija radi sprječavanja zaraza. Uz to, treba sanirati poljoprivredna gazdinstva kroz nabavku sjemenskog materijala pogodnog za sjetvu u ovo doba godine. Poljoprivrednicima treba, također, osigurati mehanizaciju i gorivo", dodao je Nikšić.

Vlada FBiH je već pokrenula aktivnosti na spašavanju radnih mjesta i poduzeća stradalih u poplavama. Cilj je njihova revitalizacija bez otpuštanja radnika.

U poplavama i klizištima stradale su cestovna i željeznička infrastruktura. I dalje je najveći problem neprohodnost ceste između Maglaja i Doboja. Željeznički promet je, zahvaljujući nadljudskim naporima, uspostavljen i osposobljen za potrebe snabdijevanja velikih kompanija.

Nikšić i Simor razgovarali su o mogućnosti da sredstva iz nekoliko postojećih kreditnih aranžmana EBRD-a budu preusmjerena za urgentne potrebe saniranja posljedica prirodne katastrofe. Time postojeći dug ne bi bio uvećan, a sredstva bi bila operativna puno brže nego kod sklapanja novih kreditnih aranžmana. Razgovarano je, također, i o aktiviranju novih kreditnih linija u funkciji saniranja štete.

András Simor identificirao je nekoliko oblasti u kojima bi EBRD mogao pomoći, kao što su komunikacijska infrastruktura, snabdijevanje električnom energijom i revitalizacija poljoprivrede. To su područja koja se, kako je pojasnio, uklapaju u mandat i mogućnosti EBRD-a.

Dopredsjednik EBRD-a izrazio je sućut zbog onih koji su u poplavama izgubili živote, ali i zbog cjelokupne tragedije koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu.