Zbog klizišta u Željeznom polju neće se više moći graditi

Tim geologa Federalnog zavoda za geologiju danas provodi aktivnosti u Bradićima kod Maglaja, na području Doboj-Istoka, Usore, Tuzle, Živinica, Kalesije i Kaknja. Ovo je danas u razgovoru za Agenciju FENA kazao Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju, koji je ocijenio da se generalno klizišta u BiH smiruju, ali da postoji opasnost od novih oštećenja na objektima koji se nalaze u neposrednoj blizini klizišta.

Trenutno je deset geologa iz ovog zavoda na terenu, gdje prikupljaju podatke o veličini klizišta, o ugroženim zonama, donose prognozu o potencijalnoj opasnosti naročito na područjima gdje se nalaze individualni stambeni objekti i objekti infrastrukture.

Na osnovu toga, potvrdio je Hrvatović, nema potrebe za panikom zbog klizišta, jer su već klizišta koja su porušila kuće i druge objekte u fazi smirivanja.

- Po dosadašnjim procjenama, u Željeznom Polju, gdje je uništeno oko 30 kuća, te u naselju Donji Šahmani nema više sanacije za stambenu izgradnju. Tu se treba izvršiti sanacija terena, koji bi se mogao koristiti jedino u poljoprivredne svrhe -istakao je Hrvatović.

Dakle, izgradnje nema gdje su god bila velika klizišta kao što su Svrake, Sapna, Kalesija i dijelovi Tuzle.

- Sada nam predstoji veliki posao na izradi projekata istraživanja i sanacije klizišta. Na pojedinim klizištima se može izvršiti samo sanacija da bi se zemljište dovelo za korištenje u poljoprivredi, a na takvim područjima nema uslova za bilo kakvu izgradnju- navodi Hrvatović.

Ono što smatra važnim u ovom momentu je postavljanje monitoringa na klizištima posebno u naseljenim mjestima, koji se, kako kaže, sastoji od postavljanja geodetskih tačaka, gdje bi se svakodnevno mjerila horizontalna i vertikalna pomjeranja.

Tako bi se mogao donijeti zaključak šta primijeniti kod sanacije takvih klizišta.  Nakon geodetskih mjerenja slijede i geodetska istraživanja.

S obzirom na to da je Federalni zavod za geologiju pridruženi član Asocijacije geoloških zavoda Evrope (EGS),  Hrvatović je poslao pismo Sekretarijatu Asocijacije, u kojem je zatražio „pomoć da bi se dobili satelitski snimci s područja BiH poslije 15. maja“.

Pomoću tih snimaka Federalni zavod za geologiju trebao bi raditi procjenu opasnosti, a geolozima bi se olakšao rad na terenu u smislu evidentiranja novih klizišta.

- Prije dva dana sam dobio odgovor da su predstavnici EGS-a pokrenuli aktivnosti na nabavci tih snimaka - kazao je Hrvatović.

Kako je sjedište EGS-a u Briselu i direktno se naslanja na saradnju s Evropskom komisijom, direktor Federalnog zavoda za geologiju također je predložio da „pokušaju vidjeti da li postoje određeni fondovi za finansiranje projekata kao što je procjena hazarda klizišta i poplava“.

- To istraživanje bi nam u svakom slučaju pomoglo da izvršimo procjenu opasnosti od klizišta u smislu da tačno znamo na kojim područjima se ne može graditi i koji su prostori opasni za potencijalno nova klizišta - dodaje Hrvatović.

Dok ne dobiju satelitske snimke, uposlenici Zavoda za geologiju nastavljaju rad na terenu i prikupljanju podataka sarađujući s općinskim i kantonalnim organima civilne zaštite.