Nova presuda u Strasbourgu protiv BiH: Još jedni izbori bez "ostalih"

Pripadnici nekonstitutivnih naroda u BiH, kao i oni koji se nacionalno uopšte ne opredjeljuju, ni na ovogodišnjim opštim izborima u BiH nisu mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH, a nemaju šansu ni biti delegirani u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH). Razlog jednostavan - nikad još nije provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, donesena krajem 2009. godine u slučaju Sejdić - Finci, a kojom je utvrđena diskriminacija nekonstitutivnih naroda prilikom izbora člana Predsjedništva BiH i delegiranja u Dom naroda PSBiH.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je u utorak(15.7.) presudu kojom je utvrđeno da je i Azri Zornić povrijeđeno pravo, jer joj je kao građanki BiH onemogućeno da se kandiduje za članicu Predsjedništva BiH i delegatkinju u Dom naroda PSBiH. Ova presuda još nije konačna. U oktobru ove godine očekuju se i presude Evropskog suda po tužbi Samira Šlake, kojem, jer nije pripadnik nijednog od tri konstitutivna naroda, kandidovanje na izborima nije moguće, a ne treba zaboraviti ni predmet Pilav pred Evropskim sudom koji se tiče iste problematike. Podsjetimo, Ilijazu Pilavu, doktoru iz Srebrenice, onemogućeno je da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH, kao Bošnjaku iz RS-a. Ustavom BiH i Izbornim zakonom naše države, članovi Predsjedništva su Srbin izabran iz RS-a, te Hrvat i Bošnjak iz FBiH, a u Domu naroda PS-a postoje samo klubovi delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.

Jakob Finci, aplikant iz prve presude protiv BiH u Strasbourgu, kaže da nekonstitutivni građani, ne samo da su onemogućeni da se kandiduju na izborima već im se, kako je to predstavljeno iz politike, onemogućava i glasanje.

"Ovo je drugi izborni ciklus nakon donošenja presude iz Strasbourga, a da ona nije implementirana i da je time značajnom broju građana iz BiH uskraćena mogućnost kandidovanja. No, nakon usvojenog dogovora naših političkih lidera, čini se da je takvim građanima oduzeto uopšte i pravo glasanja za članove Predsjedništva BiH. Jer, ja za koga god bih glasao, izabrao bih predstavnika drugog naroda. A šest mudrih glava je reklo da se ne smije dozvoliti da jedni za druge biramo predstavnike. Međutim, ja nisam ni Bošnjak, ni Srbin, ni Hrvat i ne mogu glasati za njih. Drugim riječima, ne mogu nikako glasati. Ovo političko stanovište samo je usložilo situaciju i dovelo nas još dalje od onoga što Sud u Strasbourgu traži", rekao je Finci za Oslobođenje, te podsjetio na to da je provedba presude iz Strasbourga obaveza od koje se BiH neće izvući.

"To moramo napraviti ne samo zbog Evrope već i zbog sebe samih. Valjda neko, napokon, shvati da ovo mora biti država svih njenih građana, a ne samo u pojedinim njenim dijelovima pripadnika konstitutivnih naroda koji tu žive. Jer ne zaboravimo da su tako svi dikriminisani i Bošnjaci i Hrvati u RS-u i Srbi u Federaciji, a tome treba dodati i sve one koji se ne deklarišu kao pripadnici konstitutivnih naroda", kaže Jakob Finci.

On smatra da je zbog smanjenja tenzija prolongirano objavljivanje rezultata popisa u BiH za poslije izbora.

"Tek ćemo, ustvari, nakon izbora vidjeti koliko je ljudi u ovoj zemlji obespravljeno, jer presuda iz Strasbourga nije implementirana. Očito da to ovima koji se bore za fotelje nimalo ne smeta. Važno im je osvojiti fotelju, pa ako treba i preko poništavanja osnovnih građanskih prava gotovo milion stanovnika BiH", zaključuje Finci.

Dervo Sejdić, Fincijev kolega aplikant, napominje da je i Evropa pristala da se presuda Sejdić i Finci u BiH rješava tek 2015. godine.

"Tako sam bar pročitao i to mi govori da ni Evropa nije nešto zabrinuta za ovaj predmet. Činjenica da se Evropa okrenula socijalnoj podršci BiH govori mi također da je ovaj predmet gurnut u stranu. Ukoliko je iskrena namjera Evrope pomoći socijalnoj komponenti BiH, ovaj predmet može sačekati još nekoliko godina. No, bojim se da ni u Evropi nema političke volje za rješavanje slučaja Sejdić i Finci u BiH. A izbori kao izbori kod nas, bitno je da se vlada, bitna je pozicija, a to što narod skapava od gladi, što su nam sistemi obrazovanja, zdravstva i kulture minimizirani, ne zanima ih", kaže Sejdić.

Sejdić ne vidi novu snagu u BiH koja bi mogla preuzeti vlast od sadašnje političke oligarhije, te zbog toga i sumnja, bilo ko da bude nova vlast, da će imati visok stepen volje za provođenje ove presude.

"S obzirom na to da je Evropa dozvolila da se i ovi izbori, kao i prošli, provedu bez presude, neće biti zabrinuti ni novi vlastodršci", ocjenjuje Sejdić.

On je prilikom prošlih opštih izbora, nakon što mu je bilo onemogućeno da se kao pripadnik nekonstitutivnog naroda kandiduje, podnio drugu tužbu Sudu u Strasbourgu. Sud mu je odgovorio da neće po drugi put raspravljati o tome, jer su već donijeli presudu, te da je na BiH da to provede.

"Ove se godine nisam ni pokušavao kandidovati, ni ulaziti u raspravu ni sa Centralnom izbornom komisijom u BiH, ni sa bilo kim. Bilo bi bespredmetno. I ovako, nakon presude, rasprava i svega, nema rezultata", kaže Sejdić za Oslobođenje.