Na biroima u RS-u od šeširdžije do pržioca kafe

Šeširdžije, tašnari, prodavci gvožđa, pržioci kafe, puškari, sušioci drveta, zatim oštrači alata i kotlari samo su neka od rijetkih zanimanja koja su evidentirana na biroima u RS-u.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, posao u Srpskoj  lani je tražio jedan kotlar, odnosno kazandžija, a za radnim mjestom tragala su i tri oštrača alata.

"Na biroima je evidentiran i po jedan puškar i građevinski miner, ali oni nisu uspjeli da se zaposle", kazali su u Zavodu.

U okviru građevinarstva postoji i zanimanje polagač podova, a lani su četiri osobe ovog profila tražile posao i uspjele da se zaposle.

Za radnim mjestom u okviru građevinarstva tragao je i jedan popločar te dva lakirera drveta, ali oni nisu imali sreće kao polagači podova pa nisu dobili radno mjesto. Zaposlenju se nada i po jedan sušilac i sortirač drveta.

Na biroima u Srpskoj lani su bila evidentirana i 54 pletača te 75 prelaca, od kojih je 13 došlo do posla, te jedan šeširdžija i osam tašnara.

Posao je lani tražio jedan prodavac gvožđarske robe te dva proizvođača eksploziva i jedan pržilac kafe, ali nisu uspjeli da dođu do radnog mjesta.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Predrag Zgonjanin rekao je da tradicionalna zanimanja u Srpskoj treba da budu sačuvana i spriječeno njihovo izumiranje.

"Tržištu Srpske potrebni su šeširdžije, oštrači alata, kotlari i druga zanimanja koja su dio naše tradicije i kulture", rekao je Zgonjanin i dodao da u RS u današnje vrijeme nema registrovanih radionica ovih zanimanja, već se ljudi na crno bave ovom proizvodnjom.

Zgonjanin je naglasio da se proizvodnjom kotlova za rakiju u RS danas niko ne bavi, ali i dalje se u pojedinim krajevima mogu naći "veseli strojevi".

"Ova zanimanja ne treba prekvalifikovati jer su ona i dalje neophodna našem tržištu. Ta tradicionalna zanimanja ne koštaju puno i potrebno ih je podstaći i registrovati", kazao je Zgonjanin.

On je istakao da se na pijacama mogu naći kovane motike, sjekire, a da kovačke radnje uopšte nisu prijavljene.

"Ljudima treba pomoći da te radnje legalizuju i da vrate svoj raniji sjaj, jer su nam pored modernih zanimanja potrebna i ona koja su dio naše tradicije i kulture", kazao je Zgonjanin.*

Cvjećari Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske, posao je lani tražilo i 125 cvjećara, a zaposlilo se njih 15. Pored toga, na biroima u Srpskoj je bio i jedan cvjećarski aranžer koji nije uspio da se zaposli u 2013. godini.