Europski fondovi spašavaju domaću filmsku industriju

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Europski fondovi spašavaju domaću filmsku industriju

Sarajevo Film Festival, koji je već svjetski brend, te nagrađivani filmovi naših redatelja pokazuju da BiH ima ogromni potencijal za razvoj filmske industrije. No, umjesto da država to iskoristi i uloži sredstva u njen razvoj, upravo suprotno, sredstva su svake godine sve manja.

02.09.2014. 11:48 / Izvor: eKapija.ba

Sarajevo Film Festival, koji je već svjetski brend, te filmovi naših redatelja koji su nagrađivani najprestižnijim svjetskim nagradama samo su neki od pokazatelja da BiH ima ogromni potencijal za razvoj filmske industrije.

No, umjesto da država to iskoristi i uloži sredstva u njen razvoj, upravo suprotno, sredstva su svake godine sve manja, a domaći filmaši jedini spas trenutno vide u sredstvima iz fondova Europske unije.

Iako je BiH tek od prošle godine dobila mogućnost pristupa programu Media (2007.-2013.) (kojeg je od ove godine zamijeno novi program Kreativna Europa) iz njega je domaća filmska industrija uspjela povući iznos veći od onog koji smo uplatiti za ulaznicu za taj program što je svojevrsni uspjeh.

Naime, u u prošloj godini je država morala uplatiti ulaznu kartu u iznosu od oko 30.000 eura. Jedan dio sredstva, 26.000 eura, financiran je iz dijela IPA fonda namjenjenog za plaćanje ulaznih karti za sudjelovanje u programima EU, a oko  4.000 eura iz proračuna za međunarodne obveze BiH.

Prema podacima Izvršne agencije za obrazovanje, kulturu i audiovizuelni djelatnost (EACEA) Europske komisije korisnici iz BiH su u 2013. godini povukli oko 261.000 eura sredstva iz programa MEDIA.

Najviše sredstva je povuklo udruženje Obala Art Centar Sarajevo koje je iz ovog fonda dobilo podršku za organizaciju Sarajevo Film Festivala, za koproduckcijski market CineLink te za projekt Operacija Kino. Organizacija SCCA/Pro.ba dobila je sredstva za razvoj projekta "Šta me gledaš", UG Deblokada za razvoj novih dugometražnih igranih projekata Alena Drljevića i Jasmile Zbanić, Vizart produkcija iz Banja Luke za razvoj novog projekta Saše Hajdukovića, a nekoliko distrubutera europskih filmova u našoj zemlji dobilo je sredstva za distribuciju pojedinačnih europskih naslova.

Iz Fondacije za kinematografiju za eKapija.ba kažu da je riječ o programu od velikog značaja za domaću kinematografiju. Sredstva iz fonda Media su namjenska sredstva specijalizirana za kreiranje rasta nacionalnih kinematografija u europskom i međunarodnom kontekstu.

"BiH u tom smislu ima izuzetno dobro pozicioniranu kinematografiju koja proizvodi kvalitetan sadržaj i jako je dobro međunarodno umrežena, te ova sredstva omogućavaju stvaranje dodatne vrijednosti kroz sufinanciranje bh. projekata relevantnih u europskom i svjetskom kontekstu", navode iz Fondacije.

Sa druge strane najveću zapreku razvoju ove industrije vide u konstantnom smanjivanju domaćih javnih sredstava namjenjenih kinematografiji.

''Ona  su se u posljednjih pet godina prepolovila, ali nikad zapravo nisu ni bila dostatna niti za ono što imamo, a da ne govorimo optimalna za stimulaciju rasta. Fondacija za kinematografiju kao jedino specijalizirano tijelo za podršku kinematografiji pretrpjela je postepena smanjenja proračuna skoro u svakoj godini od 2008. na ovamo. Samo ove godine najavljeno je smanjenje preko 20%, od veoma skromnog proračuna od 2.000.000 KM'', navode za eKapija.ba iz ove Fondacije.

"Za usporedbu prosječan proračun jednog dugometražnog domaćeg filma iznosi oko 1,4 milijuna KM. Dakle ukupna javna sredstva namijenjena kinemtografiji uopće, što uključuje i komplemetarne djelatnosti kao što su razvoj, promocija, stručno usavršavanje i sl. jedva da prelaze koštanje jednog igranog filma", naglašavaju iz Fondacije.

Prema njihovim podacima, u BiH se snimi između 2 i 5 filma svake godine i to upravo uz pomoć međunarodne kooprodukcije i pristupa stranim izvorima kapitala. Također navode da je kod pristupa financiranju iz programa Kreativna Europa MEDIA, postojanje domaćih sredstava, javnih ili privatnih, u većini slučajeva, osnov za koofinanciranje i bez njih praktično ne bi bili konkurentni na međunarodnom planu.

PRIVLAČENJE MILIJUNSKIH INVESTICIJA 

O tome kako u razvoju ove industrije postoji veliki potencijal pokazuju i do sada urađene analize koje govore da bi razvoj domaće filmske industrije bio šansa za privlačenje milijunskih investicija. Stručnjaci procjenjuju da su uspješni bosanskohercegovački filmovi u stanju samo na domaćim kino blagajnama povratiti iznos koji je u njih uložila država. Osim toga tu je i mogućnost direktnih stranih investicija jer se većina bh. filmova radi u međunarodnoj koprodukciji. 

"Prosječan proračun jednog filma je oko dva milijuna KM, od čega producenti iz domaćih izvora osiguraju oko 30%, dok ostatak dolazi iz inozemstva. Veliki dio tih sredstava troši se i u BiH, proizvod ostaje domaći, a resursi se ne rasprodaju, već se samo naplaćuje njihovo korištenje s obzirom na to da je većina dobavljača iz uslužnog sektora", kažu nam stručnjaci.

U čitavoj ovoj priči važan segment je i zapošljavanje jer svaka produkcija domaćeg dugometražnog igranog filma prosječne veličine zapošljava najmanje stotinu ljudi na razdoblje od jednoga do pet mjeseci. Više filmova bi značilo i otvaranje više radnih mjesta, za domaće prilike dobro plaćenih, pogotovu u slučaju privlačenja većeg broja stranih produkcija, ističu stručnjaci.

 BH. FILMAŠI USPJEŠNI U POVLAČENJU SREDSTAVA IZ EU FONDOVA

Elma Tataragić, scenaristica i osnivačica Udruženja filmskih radnika BiH,  kaže da država slabo financijski podržava filmsku umjetnost te da su sredstva iz EU fondova jedina u koja se mogu uzdati.

"U čitavoj državi postoji samo jedan fond, a to je Fondacija za kinematografiju koji se nalazi pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Što se tiče RS-a na papiru postoji fond, ali on ne funkcionira godinama i filmađije iz RS- a nemaju nikakav način da financiraju svoje filmove. Kada se sve sagleda čudno je da se nešto uopće snima u BiH", navodi Tataragić.

Za razliku od BiH Hrvatska ima fond za filmsku industriju vrijedan oko 5 milijuna eura, te ne čudi da proizvode 8-10 filmova godišnje.

Zbog svega toga, smatra da je je pristup fondu Kreativna Europa veoma važan, prije svega za usavršavanje kadrova i obrazovanje, ali i za razvoj filmskih projekata.

IZ POTPROGRAMA MEDIA POVUKLI PREKO 440.000 EURA SREDSTAVA

Kako se od ove godine program Media nalazi u sklopu programa Kreativna Europa aplikanti iz BiH su imali pristup i ovim sredstvima, iako je država kasnila sa potpisivanjem memoranduma o razumjevanju sa EK.

 Iz Direkcije za europske integracije BiH(DEI BiH) podsjećaju da je BiH pristupila programu Kreativna Europa potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju (MoU) 22. srpnja/jula 2014. Aplikanti iz BiH su već od kraja prošle godine mogli sudjelovati u otvorenim pozivima EACEA, s naznakom da BiH treba potpisati MoU za program Kreativna Europa do kraja jula 2014., što se i dogodilo, navode iz DEI-ja.

Iznos povučenih sredstava pokazuje da su filmski radnici uspjeli iskoristiti pristup ovom programu. Naime, prema podacima EACEA-e aplikanti iz BiH su iz programa Kreativna Europa (potprogram Media) povukli preko 440.000 eura bespovratnih sredstava za razvoj filmske umjetnosti, što pokazuje da se taj iznos značajno povećao u odnosu na sredstva koja smo prošle godine povukli iz programa MEDIA (2007-2013.)

Sredstva su dobili Udruženje Obala Art Centar za Sarajevo City of Film Fund i to iznos od 240.000 eura, za podršku održavanju Sarajevo film festivala iznos od 46.000 eura, za kooproducijski market CineLink iznos 104.550 eura, te za projekt SHIRLEY: VISIONS OF REALITY 3.000 eura. Za šemu selektivne distribucije sredstva je dobila kompanija CON FILM DOO i njihov projekt VI ÄR BÄST! (3.000 eura).

Dennis Abbott, glasnogovornik povjerenice EK za obrazovanje, kulturu, multijezičnost i mlade potvrdio je da za eKapija.ba da su ugovori za sredstva koja se odnose na podršku SFF-u i Sarajevo filmskom fondu poslani polovinom mjeseca, a da je završetak ugovora za Cinelink trebao biti krajem prošlog tjedan.

PRORAČUN KREATIVNE EUROPE 1.46 MILIJARDI EURA        

Podsjetimo, program Kreativna Europa pokrenut je 1. 1. 2014. sa proračunom od 1,46 milijardi eura za razdoblje 2014-2020. Najmanje 56% proračuna Kreativne Europe bit će izdvojeno za potprogram MEDIA koji se bavi podrškom audiovizaulanoj i filmskoj umjetnosti.Program je objedinio dosadašnje programe namijenjene kulturi i kinematografiji (Kultura, MEDIA i MEDIA ,Mundus), a uključivati će i novu financijsku mogućnost za poboljšanje pristupa financijama malim i srednjim poduzećima te organizacijama u kulturnom i kreativnom sektoru. Proračun od 1.46 milijardi EUR-a ujedno i najveća svjetska potpora za filmsku, audiovizalanu industriju te kulturi. Očekivani proračun je veći za 37% od dosadašnjeg iznosa sredstava namijenjenih ovom sektoru.

ZNAČAJNA PODRŠKA I IZ FONDA EURIMAGES

Osim iz programa EU naši projekti imaju jako uspješan prolaz na fondovima EurImages, fonda za razvoj filma Vijeća Europe. „Jako je puno projekata koji se prijave i dosta njih dobije sredstva. Projekt Ines Tanović, čije snimanje je upravo završeno, ne bi bilo moguće da nije dobio sredstva  Eurimages-a i vjerojatno bez tih sredstva on ne b snimljen. Naši producenti znaju kako se prijaviti i implementirati projekt po pravilima koja zahtjeva EU. To pokazuje da imamo potencijal, navodi Tataragić.

Piše: Danijela Kozina

Priča je nastala u okviru edukativnog programa "Data kamp – trening o data novinarstvu i otvorenim podacima za novinare", koji je organiziran u okviru programa "Inicijativa civilnog društva za unapređenje politika I praksi otvorenih podataka u BiH", koji implementiraju Fondacija Mediacentar Sarajevo, Centar za društvena istraživanja Analitika I European Journalism Center. Program se provodi uz podršku MATRA programa Ambasade Kraljevine Holandije u BiH.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti