.JPG)
Generalni direktor HSE prošle sedmice je u Sarajevu održao sastanke sa ministrom energije, rudarsva i industrije Federacije BiH Erdalom Trhuljem i generalnim direktorom Elektroprivrede BiH Elvedinom Grabovicom. Na početku razgovora za Oslobođenje kazao nam je kako važno da održavamo dobre odnose.
"Malo smo zapostavili tu saradnju zbog teškoća koje smo mi imali kod kuće, ali mislim da se treba otvarati i sarađivati, iskoristiti neke potencijale u investicijama", kazao je Blaž Košorok.
O kojim konkretno potencijalima govorite?
- Mi imamo dosta iskustva u know-how u rudnicima i to možemo podijeliti sa drugima. Razgovarali smo sa ministrom šta se događa, šta je posljednji stav Elektroprivrede BiH, tu ima mogućnosti gdje bismo mogli da sarađujemo.
Otvaranje tržišta
Slovenija ima iskustvo u otvaranju tržišta električne energije, procesu koji je upravo pred BiH, kako najbezbolnije proći taj proces?
- Vrlo polako, ne bih žurio sa tim procesom, iako je kod vas prema zakonu predviđeno da se tržište treba otvoriti 2015. To je bilo u Sloveniji prije nekih 10 godina, ja bih u to išao polako, promišljeno, ne bih žurio. Moguće je vidjeti neke greške koje su se desile u okruženju, npr. u Hrvatskoj pa i Sloveniji. Na kraju krajeva, tržište se otvara zbog krajnjih potrošača, zbog mene i vas koji plaćamo struju, to je najbitnije, da imamo mogućnost da izaberemo onog koji je najkonkurentniji, da plaćamo manje.
Koje su greške o kojima govorite?
- Ne treba dozvoliti da brzo dođu novi igrači na tržište, treba ići polako. Neće više na tržištu biti samo domaća, državna elektrodistributivna preduzeća kao sada, doći će nove kompanije iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke. Čuo sam da RWE gleda ovu regiju.
U kojem smislu gleda regiju?
- Da bi došao na tržište, on je već prisutan, ali sada želi ući na tržište u smislu distribucije kao bi došao do krajnjih potrošača u regiji.
BiH je malo tržište, a već ima tri elektroprivrede, hoće li ulazak novih igrača dovesti do prezasićenja tržišta?
- Zavisi šta će ponuditi, po kojoj cijeni će ponuditi struju. Ako neko ima interes da bude prisutan u regiji, ima dobre izvore energije po povoljnoj cijeni - zašto ne, to je smisao otvaranja tržišta.
Hoće li konkurencija dovesti u probleme državne elektroprivrede, koje su dosad imale monopol i za koje je konkurencija nezamisliv pojam?
- Nije nužno, sve kompanije koje su u državnom vlasništvu, kao što je i HSE, koji smo bili monopolisti, nakon otvaranja tržišta trebamo razmišljati na način šta bismo radili kada bismo bili privatna kompanija. To je vrlo teško i dug je to proces, imate puno ključnih igrača koji razmišljaju drugačije nego vi, npr. socijalni partneri, sindikati, oni ne bi ništa mijenjali, kako je dobro je, ali na dugi rok svi se suočavamo sa teškoćama, mi u Sloveniji to dobro osjetimo, jednostavno moramo ići u korak s veremenom. Naš prihod diktiraju cijene struje u Leipzigu u Njemačkoj i Mađarskoj, gdje su cijene slične kao u Sloveniji i ta dva tržišta mi uspoređujemo, ali cijene će iduće tri četiri-godine biti vrlo niske za naše uslove, mislim na Sloveniju. To je ključ, moramo se prilagoditi stanju na tržištu, moramo napraviti domaću zadaću, racionalizirati i optimizirati poslovanje, jer drugačije nemamo načina da budemo konkurentni.
Koliko je teško promijeniti svijest da se monopolista počne ponašati po tržišnom principu, koliko je težak proces?
- Taj proces može biti i vrlo brutalan, ako se tržište brzo otvori, ako dođu igrači koji su bolji i konkurentniji nego vi, koji imaju bolje cijene, onda se takva državna firma može vrlo brzo naći u crvenom, to je problem i kod nas.
700 miliona eura
U državnim elektroprivredama uprave se biraju po političkoj liniji, koliko to predstavlja problem u uvođenju tržišnih principa poslovanja ?
- Svugdje je tako, nismo to mi izumili. Ne mogu reći da je direktor državnog preduzeća politička funkcija, ali to je imovina države i vjerovatno država treba nekoga tamo u koga ima povjerenje, a koga postavlja na to mjesto, to je već politička odgovornost. Nije sve što je političko slabo i nije sve što je privatno baš dobro, ali sigurno se tu i tamo naprave neke greške.
Hoće li uskoro biti riješen problem dugovanja Elektroprivrede RS-a prema HSE?
- Ja se nadam da hoće. Naime, to je bio samoupravni sporazum iz 1986. tada je dogovoreno da Elektroprivreda Slovenije i Elektroprivreda BiH zajednički grade Termoelektranu Ugljevik i dogovor je bio da se to kompenzira strujom za Elektroprivredu Slovenije. Struja nije isporučena. Išli smo na Sud u Bijeljini i sada smo kod International Centre for the Settlement of Investment Disputes (ICSID) Washington pokrenuli arbitražni postupak protiv BiH kao države. Postupak je krenuo od maja i sad smo u fazi predlaganja arbitara, Slovenija je predložila, sad će vjerovatno i BiH imenovati arbitra. Istovremeno, ide još jedan postupak, ad hoc arbitraža, sa TE Ugljevik. HSE u ovom slučaju od Elektroprivrede RS-a potražuje oko 750 miliona eura. Mogućnost da dobijemo neku pametnu odluku postoji. Npr. BiH je dobila u Strasbourgu presudu za Ljubljansku banku, to bi mogle dvije moderne države nekako međusobno riješiti. Treba otvoreno kazati mi smo nešto oštetili, vi ste nešto, treba da nađemo zajednički put, takve otvorene stvari za dvije države nisu ok.
Koje bi rješenje bilo najprihvatljivije za obje strane?
- Ja sam optimist da će se naći rješenje, teško je zagovarati stav mi hoćemo 700 miliona i kraj priče, mislim da su moguća i druga rješenja, neki ugovor o dobavi struje i možda neka povoljnija koncesija na hidroelektrane da dođemo kao investitori ili da zajednički ulažemo. Možemo naći rješenje, mi smo otvoreni za sve, ali ne možemo negirati neki ugovor, makar bio u bivšoj državi. Ugovor treba poštivati.
