Slab interes za reprogram plasiranih kredita

Reprogram plasiranih kredita građanima i preduzećima, kao jedna od mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize, čini se nije naišla na veliko interesovanje. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, reprogram kredita u prva tri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj zatražilo je svega 445 subjekata. Od toga broja, banke su odobrile 299 zahtjeva u iznosu od oko 80 miliona KM.

"Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva, 82 se odnose na pravna lica kojima je odobren ukupan reprogram od 78,3 miliona KM, dok je na osnovu odobrenih zahtjeva 225 fizičkih lica reprogramiran iznos od milion i po KM", navodi se iz ABRS.

U bankama uglavnom nerado govore na ovu temu, te navode da je broj zahtjeva klijenata za reprogram zanemariv u odnosu na broj onih koji uredno otplaćuju svoje kredite.

"Poštujući odluku Agencije za bankarstvo RS, naša banka nastoji maksimalno izaći u susret klijentima, kako bi im pomogla u prevladavanju eventualnih poteškoća upravo odobravanjem reprograma ili moratorijuma kreditnih zaduženja, bez razlike da li se radi o fizičkom ili pravnom licu. Ipak, govoreći generalno o interesovanju naših klijenata za reprogramom, prevladavaju zahtjevi fizičkih lica, jer su banke već krajem prošle godine počele s primjenom reprograma zaduženja ove kategorije klijenata. Proces reprograma kod pravnih lica počeo je nešto kasnije i složeniji je, jer podrazumijeva i sistematičniji pristup procijene klijenta i njegovih mogućnosti u procesu reprograma. Kod preduzeća se radi o pojedinačno mnogo većim iznosima zaduženja, u odnosu na zaduženja fizičkih lica", rekla je Marina Marjanović, portparol Volksbank a.d. Banja Luka.

U Novoj banci a.d. Banja Luka kažu da je broj zahtjeva za reprogram kredita, kao i za moratorijum, bio zanemariv u prošloj godini, kao i u ovoj, iako se može primijetiti blagi porast u prvoj polovini 2010. godine.

U Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo navode da je primijetan trend blagog rasta zahtjeva i za reprogramom i za moratorijumom. Posebno naglašavaju da prilikom ovakvih zahtjeva banka vrši detaljnu analizu klijentovog poslovanja, provjeru uzroka nastanka problema u otplati duga, kao i procjenu budućeg poslovanja i mogućnosti budućeg servisiranja kredita.

"Na osnovu realne procjene navedenog i u skladu s propisima bankarskih agencija, banka donosi odluku o reprogramu ili moratorijumu", rekla je Džeilana Ferhatbegović, portparol Raiffeisen Bank.

Predsjednik Udruženja banaka BiH, Radovan Bajić, ističe da je broj reprogramiranih kredita veći nego što pokazuju podaci ABRS, jer dogovor za duži rok otplate kredita između klijenta i banke oduvijek postoji i nije uvijek identičan uslovima koje je propisala Agencija.

"Osim toga, treba imati u vidu i obaveze banaka, koje bi, ako bi uvijek odobravale reprogram, dovele u pitanje svoju likvidnost i ispunjavanje obaveza prema deponentima. To su dvije strane iste medalje. Takođe, ni reprogram nije uvijek najsrećnije rješenje, pa klijenti nastoje da im ovo bude posljednja opcija koju će iskoristiti", rekao je Bajić.

Slabo interesovanje fizičkih i pravnih lica za reprogram kredita Aleksandar Ljuboja, predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju ekonomista "Swot", pronalazi u brojnim razlozima.

"Ova mjera prvo nije bila dovoljno promovisana, a kad su saznali za ovu mogućnost, građani su je slabo koristili zbog postojanja unutrašnjih rezervi za sanaciju dugovanja. Takođe, ne treba zanemariti ni dozu ponosa i stida koji je prisutan u našem miljeu. Građani se često kreditno zaduže u drugoj banci kako bi pokrili postojeći dug, pa tako na neki način sami sebi prave reprogram. Kod preduzeća uzrok treba tražiti u lošim finansijskim pokazateljima, zbog kojih ne mogu ispuniti ulove za reprogram", objasnio je Ljuboja.

Zahtjevi do kraja godine

Banka može na zahtjev fizičkog ili pravnog lica izvršiti reprogram svih njegovih kreditnih obaveza po kojima dužnik nema kašnjenja duže od 90 dana izuzev odobrenog prekoračenja po tekućem računu koji ne može biti predmet reprograma. Da bi mu bio odobren reprogram, fizičko lice mora dokazati da je izgubilo posao bez lične krivice, da mu je smanjena plata za najmanje 20 odsto, ili da kasni najmanje tri mjeseca. Reprogram pravnom licu se odobrava ukoliko dužnik dokaže da je solventan, te da će u narednom periodu redovno izmirivati svoje obveze. U postupku reprograma kreditnih obaveza banka može produžiti krajnji rok za otplatu kredita najmanje 12 mjeseci, čime se smanjuju rate kredita. Fizičkim licima reprogram se vrši na kredite do 70.000 KM ili na stambene kredite bez obzira na iznos. Zahtjevi za reprogram mogu se podnositi do kraja ove godine.