Na meso iz uvoza potrošili 286.000.000 KM

Meso i mesne prerađevine koji su lani uvezeni u BiH vrijedni su nešto više od 286 miliona maraka, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Ova informacija razljutila je bh. poljoprivrednike, koji poručuju da ih nepravedna konkurencija baca na koljena.

Potrošače uvjeravaju da su njihovi proizvodi daleko kvalitetniji od onih koji nam dolaze iz drugih država, a vlast pozivaju da ih počne podržavati u većim iznosima, te da pojača kontrole na granicama.

"Zašto bi neko uzimao naše svinje po tri marke po kilogramu, kada može iz nekih država, gdje su bile u robnim rezervama, da se dobije za jedan evro, a pritom oni uzmu i subvencije za izvoz, tako da nam ta svinjetina ovdje dođe gotovo besplatno", poručuje Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS.

Pritom je dodao da se "smeće iz čitave Evrope sliva u BiH", te da samo roba koja se izvozi iz BiH mora zadovoljavati evropske standarde, dok to nije slučaj i kada je riječ o onom što uvozimo.

"Dovoljno je reći da salama košta dvije marke, a da nigdje u svijetu nema mesa žive vage ispod tri marke. Ako neko ima ko može meso da proizvede za deset ili dvadeset feninga, da bi ono na kraju u preradi bilo dvije marke, treba da dobije Nobelovu nagradu! Svako zna da je to ono što je u Evropi trebalo da se baci, jer tamo ne zadovoljava ni standarde za ishranu pasa", kritikuje Usorac.

Ogorčen je i Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH, koji kaže da je problem u tome što naša poljoprivreda nema podršku kakva je u državama iz kojih meso i mesne prerađevine uvozimo.

"Nadalje, to visokosufinansirano meso dobija i nezakonite subvencije i na dampinški način ulazi na naše tržište. Mi nema šanse da budemo konkurentni niti da se održimo kao proizvođači", naglašava Pejić.

Pritom je dodao da smo po kvalitetu apsolutno konkurentni.

"Tvrdim da mi proizvodimo puno kvalitetnije meso s obzirom na to da zbog ekonomske situacije ne možemo primijeniti takozvani intenzivni uzgoj, odnosno trpanje kojekakvim vitaminima, premiksima, dodacima, nego se stoka uglavnom odgaja na potpuno prirodan način", naveo je Pejić.

Međutim, prema njegovim riječima, konkurencija je jaka i teško ju je nadmašiti.

"Trčimo na sto metara sa ljudima koji su se dobro najeli, imaju patike i fino pripremljenu stazu, a mi smo gladni i bosi, i krećemo se po trnovitom putu. Jednostavno, to naši političari nazivaju slobodom tržišta, a to je nekorektna i nepoštena utakmica prema bh. poljoprivrednicima", zaključuje Pejić.

Problem je, ističe Nemanja Vasić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, i što pilećeg mesa imamo tek oko 60 do 70 odsto u odnosu na potrebe tržišta. Pritom je, dodaje, taj procenat za goveđe i svinjsko meso još manji i iznosi tek oko 30 odsto.

"Činjenica je da su ukinute farme, ljudi nisu uspjeli da izdrže konkurenciju. Ogromne potrebe za mesom na našem tržištu mi ne možemo da podmirimo. Inače, kod nas su subvencije među većim, ali se očigledno pogrešno daju. Mi ih dajemo u predfazama, za sjetvu, žetvu i slično. Evropa subvencioniše finalni proizvod", naveo je Vasić.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz mesa i mesnih prerađevina ostvaren tokom prošle godine iznosio je tek 76,6 miliona  KM.