Organizacije civilnog društva u RS-u traže povlačenje spornog zakona

Grupa organizacija civilnog društva iz RS-a traži od poslanika Narodne skupšine RS-a i parlamentranih odbora da povuku Prijedlog zakona o javnom redu i miru RS-a iz skupštinske procedure.

Traže da se pojedine odredbe ovog zakona dodatno pravno preciziraju i usaglase s Ustavom BiH i međunarodnim standardima, prije svega s članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i međunardonim paktom o građanskom i političkim pravima.

-Posebno ističemo da narodni poslanici koji treba da odlučuju o usvajanju novog zakona o javnom redu i miru, te Vlada RS-a kao njegov predlagač, imaju pravo da se pozivaju na krivično-pravni i građanski imunitet, te na taj način zaštite za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u odgovarajućim organima RS-a – navode  organizacije civilnog društva.

Ukoliko se predloženi zakon usvoji, organizacije civilnog društva traže od Vlade RS-a da po hitnom postupku predloži ukidanje Zakona o imunitetu RS-a, da narodni poslanici usvoje ovaj prijedlog i pokažu svojim biračima da su i oni spremni da snose odgovornost za svoje postupke na društvenim mrežama.

-Proširivanje definicije javno mjesto na društvene mreže, bez jasnog objašnjenja šta se to smatra uvredljivim i uznemiravajućim sadržajem i vrijeđanjem (članovi 7. i 8.), ostavlja prostor za različita tumačenja, što je sa stanovišta pravne sturke, neprihvatljivo – navodi se u saopćenju.

Osim toga, organizacije ističu da su nepotrebne kazne zatvora koje su predviđene za pojedine prekršaje javnog reda i mira, te da ne stoji konstatacija predlagača da je razlog uvođenja ovih kazni usklađivanje predloženog zakona sa Zakonom o prekršajima RS-a.

Taj zakon osim novčane i zatvorske kazne poznaje i mjere upozorenja-ukor i uslovnu osudu, a iste nisu predviđene ni za jedan prekršaj javnog reda i mira u predloženom tekstu.

Takođet, ponuđenom formulacijom prema kojoj postaje kažnjivo putem društvenih mreža narušavati javni red i mir isticanjem simobla, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja, grubo se krši pravo na slobodu izražavanja, garantovano i Ustavom i drugim međunarodnim konvencijama.

Preporukama Vijeća Evrope, naprotiv, podstiču se i pozivaju države članice da unapređuju slobodu izražavanja na internetu na način da donose zakone i praktične mjere koje će "spriječiti svaki oblik državne i privatne cenzure" nad internetom i društvenim mrežama.

Organizacije civilnog društva u RS, Transparency International BiH, portal BUKA, Oštra nula, Helsinški parlament građana Banjaluka, B.U.K.A, Centar za mlade Kvart (Prijedor), podržavaju nastojanja da se određeni sadržaji na internetu i društvenim mrežama sankcionišu, kao što je širenje prostitucije i pedofilije, trgovina ljudskim organima i širenje govora mržnje kojim se podstiču ksenofobija, homofobija, antisemtizam, rasisam i fašizam.

Podsjećaju da je Vlada RS-a formirala Komitet za borbu protiv govora mržnje na interentu i da su ova djela već regulirana postojećim propisima u RS-u, tako da nije jasno šta je predlagač imao na umu kada je narušavanje javnog reda i mira proširio na društvene mreže i šta je bio motiv za ovo proširenje definicije.