Cvijanović: Suština reformskih zakona je rasterećenje privrede

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je suština donošenja reformskih zakona rasterećenje privrede smanjenjem stopa doprinosa, gdje bi tom sektoru ostalo 53 miliona KM.

Cvijanovićeva je podsjetila da je Vlada Srpske u nedjelju utvrdila 13 reformskih zakona koji se odnose na privredu, zdravstvo i fiskalizaciju.

"Podijelili smo naše reforme u tri seta. Ovo je prvi set veoma značajnih zakona koji su na fonu uvođenja fiskalne discipline, veće odgovornosti, boljeg ponašanja, rasterećenja privrede, te uvođenja reda u zdravstveni sektor", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je istakla da je mnogo stvari formulisano u prvom setu reformskog paketa.

"Pokušali smo da to sve uradimo sa socijalnim partnerima, ali nismo u svemu postigli potpunu saglasnost. Ali dobro je što smo ušli u ovu priču - prvo što treba da radimo stvari koje su kvalitetne za nas i da pokušamo rasteretiti privredi, odnosno da smanjimo određena davanja, a da istovremeno zahtijevamo veći obuhvat onih koji će biti uključeni u ta davanja", dodala je Cvijanović za RTRS.

Ona je naglasila da će po osnovu stope smanjenja doprinosa privredi ostati 53 miliona KM.

"Sve ovo ne znači nikakva umanjenja prava i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske neće ostati bez prihoda. Ovo sada što pripremamo se tretira kao paket sa nekim drugim stvarima, vidjeli ste mi smo pokrenuli inicijative prema organima BiH za povećanje PDV-a, uvođenje dodatnih akciza na duvan i alkohol, te inicijativu da dođe do umanjenja administrativnih taksi na nivou BiH", pojasnila je Cvijanović.

Prema njenim riječima, sredstva za Fond zdravstvenog osiguranja biće prikupljena po osnovu povećane stope PDV-a.

"To nije stvar koja se sad pojavila. Mi smo već ranije razgovarali i sa Vladom Federacije BiH, i oni su vodili taj proces sa nama. Razgovarili smo takođe i sa Savjetom ministara BiH, odnosno sa Upravom za indirektno oporezivanje. Dakle, to su stvari kojima smo se bavili ranije i već došli do određenih rješenja. Smanjenje doprinosa će nastupiti onda, ili istovremeno, kada dođe do povećanja PDV-a tako da možemo da nadomjestimo ta sredstva", precizirala je Cvijanović.

Ona je napomenula da se rasterećenjem poslovne zajednice želi poboljšati status radnika.

"U fokusu nam je radnik, jer želimo da mu obezbijedimo siguran posao. Nakon ovog seta reformi ići ćemo u opsežan program borbe protiv sive ekonomije, jer se ne može tolerisati varanje sistema. Sistem je taj koji treba da obezbijedi plate, penzije, subvencije, treba da realizuje brojne projekte, mora da izmiri stipendije i sve drugo. A kako ćete sve to da radite ako niko ne prijavljuje radnike, pa po tom osnovu vi gubite poreze i doprinose. Ili prijavljujete radnike na neki minimalac, a mi svi znamo da je nemoguće da radite za minimalac na tom radnom mjestu", kaže Cvijanović.

Govoreći o reformama u zdravstvenom sektoru, Cvijanovićeva je navela da postoji analiza o stanju u zdravstveom sektoru.

"Imamo analizu koliko je viška radnika kada je u pitanju medicinski i nemedicinski kadar. Vlada Srpske je donijela zaključke kojima se ograničava novo zapošljavanje zato što je zdravstveni sistem zakrčen, nagomilan, ima previše radnika i sistem trpi posljedice. Ne bismo ulazili ni u kakve mjere da nemamo analize", precizirala je Cvijanović.

Ona je napomenula i da je bilo sugestija od evropskih zvaničnika da Srpske uspori sa reformama.

"Oni bi željeli da budu formirani svi nivoi vlasti u BiH pa da, ovaj dio pretpostavljam, neko iz Savjeta ministara BiH dođe i kaže šta da radimo. Ne mislim da nama bilo ko treba da govori šta da radimo, pogotovo nivo vlasti koji nije nadležan za ta pitanja. Sugestije jeste bilo, iz potrebe da se ujednače nivoi pa da neko nema lidersku poziciju, a neko da kasni. Ali sve što se dešavalo u zadnjem periodu je bilo tako. Nije bilo stvari u kojima mi nismo prvi odregovali, prvi odradili, računajući da to može da bude čak stimulativno za druge partnere koji to nisu uradili", zaključila je Cvijanovićeva.