Smanjenjem poreznog klina na 33 posto do većih efekta na tržištu rada

Novi pristup EU prema Bosni i Hercegovini potvrdila je i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Frederica Mogherini  koja je nakon što je Parlamentu BiH usvojio izjavu o europskoj opredjeljenosti navela da su sada na redu konkrente aktivnosti na provedbi reformi koje su na domaćim vlastima.  

Naime, vlasti su se obvezale da će početi sa provedbom Sporazuma za rast i zapošljavanje koji sadrži prioritetne mjere koje bi mogle popraviti ukupnu socio-ekonomsku situaciju u zemlji.

Prema riječima Andy McFuffie-ja, glasnogovornika Delegacije EU u BiH, radi se o šest prioritetnih mjera - smanjenje poreznih opterećenja rada, ukidanje pravnih prepreka za stvaranje novih radnih mjesta, reforma komplicirane poslovne klime, jačanje pravnog okruženja za poslovanje, pojednostavljenje propisa u cilju umanjenja mogućnosti za korupciju, ciljana socijalna zaštita onima kojima je najpotrebnija.

''Vjerujemo da nove vlasti u BiH trebaju provesti ovih šest prioritetnih reformskih mjera. Kao i sa svim naporima vezanim za put reformi, bit će pitanja i rasprava, što je dobro i mi to pozdravljamo'', kaže za ekapija.ba McGuffie. Navodi da se ovim želi uspostaviti održiva ekonomija i sustav socijalne zaštite koji daje jednakost mogućnosti i koji nije pun korupcije i nepotizma.

''To je stvarna socijalna pravda u pravoj BiH – gdje se ne podržavaju postavke koje daju privilegije ljudima u sustavu a gdje se u tom procesu stvara izgubljena generacija'', naglašava McGuffie.

O tome postoje li određeni rokovi za provođenje tih reformi  kaže da je potpisana izjava o EU ne određuje rokove te da napredak ovisi od same BiH.

No sa druge strane EU  od vlasti očekuje da odmah počnu sa radom na početnom planu reformi na svim razinama. To bi značilo napredovanje sa ekonomskim i socijalnim mjerama;uspostavljanje mjera za izgradnju funkcionalne tržišne ekonomije; poduzimanje mjera za jačanje vladavine prava i procesa pomirenja i jačanje administrativnih kapaciteta i poboljšanje efikasnosti institucija na svim razinama.

Navodi da će EU blisko surađivati sa vlastima na izradi plana a, također, očekuju i  blisku suradnju civilnog društva.

''Reforme se trebaju provesti, ali ne zato što Brisel to traži. Reforme se trebaju provesti zato što građani zemlje to žele. Kao što je visoka predstavnica i potpredsjednica Europske komisije Mogherini izjavila, jedan od glavnih razloga za reforme je 60% nezaposlenih mladih u zemlji'', kazao je McGuffie.

Na liderima i institucijama ove zemlje je da definiraju koje su reforme potrebne da bi ovih 60% mladih ljudi dobilo posao, kaže on. Navodi da je međunarodna zajednica spremna pomoći s ovim reformama i čvrsto vjeruje da bi one mogle pokrenuti revitalizaciju gospodarstva i potaknuti investicije i nova radna mjesta.

PRIORITET SVEOBUHVATNA REFORMA POSLOVNOG OKRUŽENJA

Britanski veleposlanik u BiH Edward Ferguson je prije nekoliko dana istaknuo da bi sveobuhvatna reforma poslovnog okruženja morala biti prioritet vlasti, ali da proces implementacija mora biti proveden smišljeno i pažljivo kako bi se održao balans između prihodovne i rashodovne strane.

''Javnost mora biti adekvatno informirana o svim koracima i njihovim značenjima, jer procesi reforme se često dotiču socijalno osjetljivih stvari i moramo biti sigurni da javnost razumije značenje svake poduzete aktivnosti i njenog cilja“, naveo je Ferguson, koji je još jednom potvrdio da će vlada Ujedinjenog Kraljevstva nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu.

U izmjene zakona koji bi trebale osigurati rasterećenje gospodarstva i povećanja zapošljavanja već je krenala Narodna skupština RS-a dok se u Federaciji još čeka formiranje vlasti. Ovo je svojevrsno razočarenje jer se očekivalo da će ona na svim razinama biti formirana do početka ovog mjeseca kako bi se što prije krenulo sa reformama. Budući da se to još nije dogodilo jasno je, navode analitičari, da unatoč lošem ekonomskom stanju predstavnici vlasti u FBiH i dalje sami sebi svrha, a da je boljitak građana opet na zadnjem mjestu.

Sa druge strane na sutrašnjoj sjednici Narodna skupština RS planira razmatrati reformske zakone kojima je predviđeno smanjenje ukupne stope doprinosa na plaću za 1,4 procentna poena (i to stope zdravstvenog osiguranja za 1 p.p., stope doprinosa za dječju zaštitu za 0,1 p.p. i stope za osiguranje od nezaposlenosti za 0,3 p.p.).

Ipak, iz Centra za istraživanja i studije - GEA iz Banja Luke, navode da se ovime ukupno porezno opterećenje rada snižava na 36,9% u odnosu na bruto plaću.

Iako u obrazloženju Vlada Republike Srpske navodi da je pristupila ovom smanjenju oporezivanja rada sa ciljem kreiranja optimalnog poreznog opterećenja iz GEA-e navode da se ovim potezom ipak, prema njihovim analizama, neće kreirati optimalno porezno opterećenje rada u mjeri u kojoj ono može doprinijeti gospodarskom rastu i povećanju zaposlenosti.

Navode da ako se  promatra kretanje ukupnog poreznog opterećenja rada ("poreznog klina") u posljednjih pet godina, odmah upada u oči da je do 2011. godine ovo opterećenje bilo niže u odnosu na opterećenje koje bismo dobili sa predloženim izmjenama.

''Naime, poreski klin je do veljači/februaru 2011. godine iznosio 35,7% prosječne bruto plaće u Republici Srpskoj, a nakon toga je skočio na rekordnih 39,7% i bio na tom nivou sve do veljače/februara prošle godine kada je vraćen neoporezivi dio plaće, ali u iznosu od 200 KM, što je poreski klin smanjilo na 38,2%, koliko iznosi i danas'', navode iz  GEA-e.

Primjenom predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, porezni klin za prosječnu bruto plaću bi se smanjio na 36,9%, što je još uvijek za cijelih 1,2 procentna poena više u odnosu na period prije veljače/februara 2011. godine, ističu oni.

SMANJENJEM POREZNOG KLINA NA 33% BI SE OSIGURALO ZNAČAJNIJE POREZNO RASTEREĆENJE ''Prema tome, u razdoblju 2011.-2015. imali smo jedno povećanje, a nakon toga jedno smanjenje i sada drugo najavljeno smanjenje poreznog klina, koje njegovu visinu vraća blizu, ali još uvijek iznad nivoa početnog stanja'', kažu iz Centra za istraživanja i studije - GEA. Naglašavaju da su potrebna mnogo veća smanjenja u ovoj oblasti ukoliko želimo da takva mjera ima značajniji efekat na zapošljavanje i ekonomsku aktivnost. O tome, kažu, svjedoči i službena preporuka Europske komisije svim zemljama članicama EU da smanje oporezivanje rada, koje je svrstano u grupu poreza koji su najštetniji za ekonomski rast. Danas čak i u Europi postoje zemlje sa značajno nižim poreznim klinovima, od kojih možemo izdvojiti Švicarsku (19,2%), Irsku (21,1%) i Island (28,7%), ali i Hrvatsku (30,4%), Crnu Goru (33%) i Bugarsku (33,6%). Zbog toga iz Udruženja GEA predlažu novi pristup poreznoj politici u Republici Srpskoj koji podrazumijeva značajnije porezno rasterećenje rada uz odmjereno povećanje nekih drugih poreza koji imaju manje štetan efekat po ekonomski rast i zapošljavanje. Da bismo mogli reći da je porezno rasterećenje rada značajnije ono mora sniziti porezni klin na nivo koji je osjetno ispod nivoa koji smo imali u 2011. godine, kada je iznosio 35,7% bruto plaće. ''Kada bi porezni klin iznosio 33%, onda bismo zaista mogli reći da se radi o zaokretu i važnoj strukturnoj reformi koja će imati uticaja na ekonomske tokove i dešavanja na tržištu rada'', naglašavaju iz GEA-e.

D.Kozina