Reakcije na nacrt zakona o javnom okupljanju: Ozakonjavanje totalitarizma?

U javnosti RS-a još se nije stišalo negodovanje zbog donošenja novog zakona o javnom redu i miru koji čeka ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom RS-a, a Vlada nastavlja s mjerama represije najavom donošenja novog zakona o javnom okupljanju.

U obrazloženju Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, kao predlagača, navodi se da je cilj novog zakona ispravljanje "nedorečenosti i preventivno djelovanje u postojećem zakonu, te potreba da se isti uskladi sa obavezama iz člana 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU koje se odnose na poštovanje demokratskih principa i ljudskih prava iz Univerzalne deklaracije". Ovim zakonom, saopšteno je iz Vlade RS-a, "uređuje se način ostvarivanja Ustavom zagarantovanog prava javnog okupljanja građana, radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa, način organizovanja mirnih okupljanja i javnih protesta, javnih priredbi i drugih oblika okupljanja".

Raniji rok za najavu javnog okupljanja bio je 48 sati, a protesti su zabranjeni ispred zgrade Narodne skupštine, Vlade RS-a, magistralnih i regionalnih puteva, graničnih prelaza, u blizini bolnica, osnovnih škola, dječijih vrtića dok u njima borave djeca, nacionalnih parkova, spomenika kulture.

Ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač istakao je da "cilj zakona nije da se građanima ograniči sloboda okupljanja i izražavanja javnog mišljenja, ali jeste da se spriječe svi nasilni pokušaji uništavanja imovine RS-a".

U prvim komentarima javnosti zajednička je ocjena da, ugleda li ovaj zakon svjetlo dana, to znači i kraj svakog javnog izražavanja mišljenja i kritike vlasti. Naime, prema ovlastima koje joj se daju, policija će biti ta koja će davati bezbjednosnu procjenu skupa, te određivati rutu kretanja protestnih kolona. Istovremeno policija je ta koja ulazi i u nadležnosti lokalnih zajednica, jer mimo njihove saglasnosti može zabraniti javna okupljanja na lokacijama koje daju lokalne zajednice.

Nikola Dronjak, vođa studentskih protesta 2013. u Banjoj Luci, a danas član PDP-a, ističe da se zakonom građani neće moći spriječiti da iskažu svoje nezadovoljstvo na ulici: "Ako na ulicu izađe nekoliko hiljada građana, onda će vođe protesta određivati kuda će se ljudi kretati, a ne policija. I to režim neće moći spriječiti".

Njegovo mišljenje dijeli i jedan od korisnika banjalučkog Zavoda za rehabilitaciju u kojem borave lica oboljela od distrofije Radenko Stjepanović. Podsjećajući da su upravo izlaskom na ulicu i stalnim blokadama saobraćajnica uspjeli da zadrže i svoj posao i boravište u Zavodu, Stjepanović poručuje da će se, bude li trebalo, bez obzira na zakon i policiju boriti za svoja prava na isti način.

U razgovoru za Oslobođenje pravnica i aktivistica Građanske inicijative "Park je naš" Mirjana Tešanović kaže da se, nakon što je novim Zakonom o javnom redu i miru Vlada RS-a odlučila kažnjavati neprikladno ponašanje na društvenim mrežama, pojavio i nacrt novog zakona o javnom okupljanju koji je opet predložila Vlada.

- Zakonom se zabranjuje bilo kakvo protestno okupljanje na manje od 50 metara od ulaza u zgradu Vlade, ali i daju ovlasti nadležnom organu da može odrediti maršrutu protesta u pokretu, što praktično znači da vas resorno ministarstvo može poslati da šetate nekoliko kilometara od entitetskih institucija, uključujući tu i Narodnu skupštinu RS-a, navela je Tešanović.

Druga sporna odredba ovog zakona odnosi se, navodi naša sagovornica, na uplitanje policije u rad organa lokalne zajednice, što znači da i pored dozvole koju je organizator skupa dobio od nadležnog organa lokalne zajednice, zadnju riječ ima MUP RS-a koji može procijeniti da li bi skup na tom mjestu mogao da ugrozi građane i imovinu.

- Nekoliko je pitanja koja treba jasno i glasno uputiti Vladi RS-a. Da li Vlada zna da poslanike u NSRS-u biramo i plaćamo mi, građani, a da ta ista Skupština bira mandatara i Vladu koje takođe plaćamo mi? Zna li Vlada da su svi oni odgovorni nama građanima i da u svakom trenutku njihovog četverogodišnjeg mandata imamo Ustavom RS-a zagarantovano pravo da izrazimo svoje mišljenje, stavove ili nezadovoljstvo njihovim radom? Da li će MUP RS-a procijeniti da su predizborni vašari koje političke partije organizuju tokom izborne kampanje na Trgu Krajine i svakodnevno uznemiravanje građana sa akcijama "od vrata do vrata" također ugrožavanje građana te iste zabraniti ili ih izmjestiti na neku livadu bar 20 kilometara od centra grada. Zna li Vlada da je bilo kakvo uplitanje MUP-a RS-a u nadležnosti organa lokalne zajednice takođe suprotno Ustavu RS-a i Zakonu o lokalnoj samoupravi RS-a? Naravno da Vlada sve to zna, ali ima problem još od protesta za Picin park, navela je Tešanović.

Policijska država

Ona je podsjetila i da je pokušaj da se učesnici protestnih šetnji kazne, "umotan u prekršaje propao na sudu", ali da Vladu to ne sprečava da ipak donosi novi zakon o javnom okupljanju. Prema njenim riječima, novi zakon o javnom okupljanju je nedvosmisleno pokušaj uvođenja policijske države, preciznije rečeno, pokušaj da se ozakoni već postojeći totalitarni sistem koji vlada Republikom Srpskom.

- U Republici Srpskoj kojom neprikosnoveno vlada Milorad Dodik, u kojoj pobjegne presuđeni kriminalac koji se tri puta ne odazove na poziv za služenje zatvorske kazne, mi bismo sada trebali da vjerujemo kako će MUP da brine o sigurnosti građana. Ovaj zakon treba da zaštiti vladajuću oligarhiju koja očito miriše napetost i osjeća strah od gnjeva građana. Izaći na ulicu, pred Vladu i Narodnu skupštinu i spriječiti usvajanje ovog zakona je naše pravo, ali ovoga puta mnogo više naša odgovornost, zaključila je Tešanović.

Foto: Srna