Firme iz RS gube marketinšku bitku?

Vlada RS je u Nacrtu zakona o porezu na dobit predložila da se izdvajanja za reklamu i propagandu priznaju u visini stvarnih rashoda do pet odsto od ukupnog prihoda preduzeća, što će domaće firme staviti u vrlo neravnopravan položaj.

Takav prijedlog je, kako smo uspjeli saznati, naišao na veliko negodovanje domaće privrede, koja je hitno zatražila dodatne konsultacije s Ministarstvom finansija RS, jer smatraju da će kompanije koje nisu iz RS, a prisutne su na tržištu jakim reklamnim kampanjama, ozbiljno ugroziti domaće proizvođače.

Privrednici su stava da se predloženim izmjenama domaće firme stavljaju u još lošiju situaciju, kada im ulaganja, koja se i ne mogu porediti s konkurencijom, potpuno nepotrebno postaju još skuplja.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da Komora i dalje dobija pismene primjedbe privrednika koje se tiču svih predloženih dokumenata u okviru seta poreskih zakona, a i između ostalog i kada je u pitanju član 19. Nacrta zakona o porezu na dobit, koji se odnosi na ograničavanje iznosa za oglašavanja. On je naveo da takvo ograničenje do sada nije postojalo, te da u Srbiji iznosi do 10 odsto od ukupnog prihoda.

"U vrijeme kada multinacionalne kompanije sve više i više ulažu u marketing, čemu naše firme ne mogu da pariraju, privrednici smatraju da se taj poreski tretman može smatrati velikim korakom unazad", rekao je Blagojević. Izrazio je očekivanje da će već naredne sedmice imati dodatne razgovore s Ministarstvom finansija RS i da će se pri utvrđivanju prijedloga ovog i drugih zakona ići ka stvaranju povoljnijih uslova za poslovanje.

Blagojević je podsjetio da je Komora u saradnji s Ministarstvom finansija RS organizovala niz javnih rasprava o cijelom setu poreskih zakona, među kojima je i Nacrt zakona o porezu na dobit RS, gdje su privrednici iznijeli veliki broj primjedaba.

"Nakon tih javnih rasprava, bili su i sastanci predstavnika Komore i Ministarstva finansija RS, gdje smo dobili uvjeravanja da će biti prihvaćen veliki broj primjedaba privrednika, kako bi na kraju prijedlozi svih tih zakona išli ka rasterećenju privrede i stvaranju što povoljnijeg poslovnog ambijenta", rekao je Blagojević. Sa druge strane, treba reći da su iz Ministarstva finansija RS ranije naglasili da je na javnim raspravama iznesen veliki broj pozitivnih prijedloga i sugestija, koji će biti detaljno razmotreni, a značajan broj njih i ugrađen u prijedloge zakona, prije nego što ih budu razmatrali Vlada RS i Narodna skupština RS.

Nikola Gluhović, profesor marketinga, rekao je da postavljanje limita do pet odsto od ukupnog prihoda za tekuću godinu podrazumijeva da se na neki način pokušavaju ograničiti, odnosno smanjiti ukupni izdaci preduzeća za reklamu.

"Nekada se različito tretiraju troškovi marketinga, odnosno reklame, da li su to troškovi ili su to investicije na neki način. Onda se pokušava na neki način ograničiti djelovanje, a sve u cilju vjerovatno evidentiranja tog poreza na dobit", rekao je Gluhović, naglašavajući da nije u potpunosti upoznat s cijelim nacrtom zakona, kako bi imao cjelovitu sliku.

Ipak, kazao je da su rijetka domaća preduzeća koja mogu u ovakvim uslovima recesije, iz tekućeg poslovanja, da izdvoje dio novca za reklamu u nekom značajnijem obimu.

"Ako vi na neki način domaće privrednike ograničavate time, a multinacionalne, međunarodne kompanije, nad kojima nemamo ingerencije, nemaju takve regule, to vjerovatno podrazumijeva da će oni, pošto su snažniji i imaju veće budžete za promociju, biti bolje pozicionirani", pojašnjava Gluhović.

Kako je naveo, promocija i reklama su značajne za pozicioniranje na tržištu samih proizvoda, te se, ukoliko nema ograničenja, može iskoristiti za pozicioniranje u svijet potrošača kroz agresivniji pristup propagandi.