Radnici mogu pokrenuti posrnule gigante?

Način na koji je obnovljena proizvodnja u otpisanoj tuzlanskoj "Diti" pokrenuo je u stručnoj javnosti polemiku da li je to recept za nova zapošljavanja i oživljavanje posrnulih domaćih giganata.

Podsjećamo da su radnici "Dite" iz Tuzle samoinicijativno, vlastitim zalaganjem, obnovili proizvodnju u ovom hemijskom gigantu, koji se već nalazio na listi mnogobrojnih otpisanih firmi u stečaju. Taj njihov potez naišao je na veliku podršku javnosti, ali i domaćih trgovinskih lanaca, koji su pokazali spremnost da otkupljuju njihove proizvode.

Stručna javnost se slaže da je uložena velika energija i dat pozitivan signal, ali i upozorava da ukoliko takav potez ne dobije najširu podršku društva i države, biće osuđen na propast.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je oživljavanje proizvodnje u nekadašnjim gigantima moguće ukoliko postoji odlučnost i volja svih karika u sistemu da se izbore za taj cilj, a to podrazumijeva stručan angažman vlasti, ali i zalaganje cjelokupne društvene zajednice u cilju očuvanja domaće proizvodnje i radnih mjesta.

"U ovom slučaju radnici su bili ti koji su odlučili da se izbore za proizvodnju i radna mjesta. S tim u vezi, ističem da u skandinavskim zemljama i Njemačkoj postoji program koji je vezan za radničko akcionarstvo, kojim država stimuliše radnike da postaju akcionari i vlasnici firmi u kojima rade i takve firme uspješno posluju", istakao je on.

Prema njegovom mišljenju, radnici "Dite" treba da dobiju tim eksperata koji će im pomoći da nastave proizvodnju, plasiraju proizvode na tržište i očuvaju svoja radna mjesta.

"Mnoge firme su propale zato što su ih oni koji su ih kupili kroz proces privatizacije uništili ili, jednostavno, nije bilo podrške od institucija da se u tim firmama ponovo pokrene proizvodnja", rekao je Pavlović.

On je istakao da potražioci, u ovakvim slučajevima višemilionskih dugovanja, mogu da od preduzeća godinama potražuju ono što su dali, ali neće doći do para.

"Veća je šansa da potražioci povrate nešto od svojih potraživanja ako se ponovo, planski, pokrene proizvodnja u tim preduzećima. Onda ona postepeno mogu izmirivati dugovanja", istakao je on.

Sa druge strane, Izudin Kešetović, profesor sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, ističe da je u slučaju "Dite", kao i u slučaju svih preduzeća koja se suočavaju s višemilionskim dugovanjima, rizično prognozirati budućnost kada je posrijedi odlučnost za novo pokretanje proizvodnje.

"Kakav će biti ishod zavisi od povjerilaca, a i radnici su povjerioci, ali i od cjelokupnog koncepta kako će se završiti proces stečaja", kaže Kešetović i dodaje da je ogroman problem kod "Dite", kao i kod drugih velikih proizvodnih giganata, to što su ih prethodni vlasnici doveli u stanje "praznih školjki".

Prema njegovim riječima, da bi proizvodnja i u ovakvim situacijama imala budućnost, potrebna je stručna intervencija države, te novi vlasnik koji bi imao interes da ulaže u proizvodnju u tom preduzeću", istakao je on.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista - SWOT, istakao je da postoji pozitivna energije da se podrži odlučnost radnika "Dite" da nastave proizvodnju, što su podržale i lokalne vlasti i trgovački lanci.

"Naravno, ovdje se sada postavlja pitanje kako radnici mogu da dođu u posjed ovog preduzeća, a od toga će zavisiti i njegova budućnost. Interno dioničarstvo u preduzećima, kao organizacioni oblik vlasništva, pokazalo je u svijetu dobre osobine. Ali to podrazumijeva i priliv svježeg kapitala, jer najčešće takve posrnule firme nemaju likvidna obrtna sredstva i ne mogu da pokrenu proizvodnju", istakao je on.

Sindikalci na sličan način razmišljaju kao i ekonomisti. Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, istakao je da bi svako preduzeće u BiH, ako ima mogućnost da proizvodi prema potrebama tržišta, moralo i moglo da radi.

Prema njegovim rječima, treba raditi na blagovremenoj reakciji u preduzećima čim se pokažu znakovi krize.

"Potrebno je uvesti prijevremeno poravnanje, a to znači da je potrebno na vrijeme odvojiti zdravi dio preduzeća koji može da nastavi da radi, a ostalo ako nema budućnost, neka ide na doboš", istakao je on.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Saveza sindikata Republike Srpske, istakao je da su radnici "Dite" Tuzla učinili pionirski poduhvat i pokazali veliku hrabrost ovakvim činom.

"Mislimo da se dodatnim zalaganjima vlasti i interesima šire zajednice mogu spasiti brojne posrnule firme u BiH. Kada sto radnika počne da radi, sto porodica može da živi, ukoliko postoji namjera da se i trgovine snabijevaju tom robom, a takvu dobru volju pokazali su pojedini trgovački centri za 'Ditine' proizvode", istakao je on.

On je ipak naglasio da je realnost da se veliki privredni sistemi, koji su godinama gomilali višemilionska dugovanja i čiji pogoni su dosta zastarjeli, teško mogu pokretanjem proizvodnje da se izvuku iz kolapsa u koje su upali.