Tiha poskupljenja prazne novčanike

Iako statistika u BiH bilježi prosječan pad potrošačkih cijena, u udruženjima potrošača navode da su novčanici građana sve prazniji, te da tržištem zapravo vladaju "tiha poskupljenja".

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u maju 2015. godine na mjesečnom nivou u prosjeku nije bilo promjene nivoa potrošačkih cijena u BiH, a i u aprilu je zabilježen prosječan pad od 0,5 odsto.

Pad cijena hrane i bezalkoholnog pića je bio 0,5 odsto, stanovanja, vode, električne energije, gasa i drugih energenata takođe za 0,5 odsto, odjeće i obuće za 0,4 odsto, te namještaja, komunikacija. Na godišnjem nivou, prema podacima Agencije, u prosjeku je zabilježen pad nivoa cijena od 0,4 odsto.

U udruženjima potrošača u BiH navode da potrošačke cijene u zemlji ne mogu ni da imaju značajniji trend rasta zbog izuzetno slabe platežne moći stanovništva, ali naglašavaju da, prema njihovim analizama, nemaju ni trend pada.

Mensud Lakota, direktor Potrošačke zadruge "Euro BiH" Kantona Sarajevo, smatra da su u pitanju "tiha pojeftinjenja" koja su kratkog daha, te da na tržištu konstantno domira "tiho poskupljenje", prije svega osnovnih životnih namirnica, usluga i režija. Prema njegovim riječima, cijene većine osnovnih prehrambenih artikala u Evropskoj uniji su i duplo niže od cijena u BiH.

"Tržište BiH je neuređeno, dosta toga se uvozi, a trgovci manipulišu maržama, a sa druge strane država ne misli dovoljno na podsticaj domaće proizvodnje i poboljšanje životnog standarda stanovništva", naglašava Lakota, te dodaje da na cijene osnovih životnih namirnica i usluga dodatno utiče jedinstveni PDV od 17 odsto.

Prema njegovim riječima, cijene naftnih derivata učestvuju sa oko 26 odsto u maloprodajnim cijenama potrošačkih artikala, međutim, pad cijena nafte nije uticao i na pad cijena prehrambenih namirnica u BiH.

Murisa Marić, direktor Udruženja potrošača "Don" Prijedor, ističe da su analize na tržištu opštine Prijedor pokazale da jedino cijena hljeba stagnira, a sve ostalo poskupljuje za taj nevidljivi iznos od jedan do dva feninga, a koji je u potrošačkoj korpi prosječne porodice i te kako vidljiv. Napominje da se sniženja prehrambenih namirnica obično praktikuju u slučajevima kada im prethodi isticanje roka.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, istakao je da potrošačke cijene variraju, te da se ne može generalno govoriti o njihovom padu.

"Na primjer, samo u Banjaluci je došlo do povećanja cijena vode za 10 odsto, 20 odsto za odvoz smeća, a najavljuje se i povećanje cijena električne energije u RS, koja može da prouzrokuje i rast cijena proizvoda i usluga", istakao je on. On je dodao da su od prehrambenih proizvoda najskuplji na tržištu suhomesnati proizvodi i sirevi visokog kvaliteta, tako da dolazi do pada tražnje za ovim proizvodima.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, ističe da se na tržištu BiH ipak ne može očekivati značajniji rast potrošačkih cijena s obzirom na pad potrošačke moći građana. On dodaje da generalno u uslovima ekonomske krize, koja još vlada u BiH, dominira deflacija i pad privrednog rasta.

"Prošle godine najavljeno je da nas očekuje katastrofalan rast cijena prehrambenih proizvoda zbog poplava, međutim, to se nije desilo jer imamo ogroman uvoz iz inostranstva, koji održava stagnaciju cijena", istakao je Grabovac.