Sistem za odbranu od poplava prepun rupa

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS utvrdila je niz propusta u sistemu odbrane od poplava u RS-u ističući da nema jasnog plana za prevenciju, da se novac od vodnih naknada ne usmjerava u cijelosti u sektor voda i da se problemima ozbiljnije pristupilo tek nakon prošlogodišnjeg potopa.

U izvještaju revizije učinka prevencije od poplava, koja je obuhvatila period od 2011. do 2014. godine, navedeno je da postojeći način planiranja, finansiranja i realizacije mjera prevencije ne obezbjeđuje pouzdanu osnovu za efikasnu zaštitu od poplava. Revizori su ukazali da je zakonski okvir nepotpun i nejasan i da većina akata, bitnih za prevenciju, nije donesena ni godinama nakon isteka rokova u okviru kojih je to trebalo učiniti.

Utvrdili su i da na nivou RS nisu doneseni planovi odbrane od poplava sa jasno definisanom organizacijom, nosiocima aktivnosti, njihovim nadležnostima, odgovornostima i obavezama.

"Postojeći planovi međusobno nisu povezani i usaglašeni, a nejasna je i svrha njihovog donošenja. Organizacija i nadležnosti institucija nisu jasno definisani, zbog čega ni komunikacija i koordinacija između njih ne funkcioniše kako treba", istakli su revizori.

Jedan od problema je i nedostatak novca za realizaciju mjera važnih za zaštitu od poplava, ali i nedovoljna analiza trošenja novca.

U RS u prethodnom periodu nije bilo značajnijih ulaganja u izgradnju novih zaštitnih vodnih objekata, a niz dokumenata ukazuje da postojeći sistemi zaštite nisu dovoljno održavani.

Prikupljeni novac po osnovu posebnih vodnih naknada se ne usmjerava u cijelosti u sektor voda. Od 2011. do 2014. od vodnih naknada je prikupljeno oko 70 miliona KM. U budžetu RS je zadržano oko sedam miliona KM. Uočljiv je značajan trend rasta iznosa novca koji je zadržan u budžetu RS - naveli su revizori.

"Vode Srpske", navedeno je u izvještaju, gotovo u cijelosti se finansiraju iz novca prikupljenog na osnovu posebnih vodnih naknada, ali su revizori iznijeli zamjerke na strukturu njihovih rashoda.

"Struktura njihovih rashoda je sve nepovoljnija sa aspekta tekućeg i investicionog održavanja objekata. Učešće plata je povećano više od tri puta, a prepolovljena su ulaganja u tekuće održavanje objekata",navedeno je u izvještaju.

Istaknuto je da je nakon prošlogodišnjih poplava počela realizacija hitnih mjera za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju zaštitnih vodnih objekata, ali bez sveobuhvatne i analitičke procjene štete i sačinjenog programa obnove.

"Ugovaranje realizacije urgentnih mjera je rađeno na način koji ne obezbjeđuje dovoljan stepen transparentnosti i izvjestan odgovarajući nivo kvaliteta izvršenih radova", ocijenili su revizori.

U izvještaju je navedeno da su učestale poplave i ogromne posljedice poplava iz 2010. i 2014. godine podstakle nadležne institucije da se aktivnije suoče sa ovim problemom.

"Generalno je ovoj problematici dat veći značaj i počelo se sa iznalaženjem dodatnog novca i uključivanjem u različite projekte iz ove oblasti. Ključ uspješne borbe sa poplavama je prevencija s ciljem smanjenja rizika od poplava i ublažavanja njihovih posljedica. Ova borba je veliki izazov i za mnogo ekonomski bogatija i sistemski uređenija društva od RS", naveli su revizori.

Procjenjuje se da su samo poplave iz maja 2014. godine nanijele direktnu štetu od 1,2 milijarde, što sa gubicima proisteklih iz toga iznos štete podiže na gotovo 1,9 milijardi KM.

Preporuke revizora

Vlada RS

• Intenzivirati aktivnosti na izradi strateškog okvira i odgovarajućih planova, koji će proisteći iz njega, radi definisanja ključnih opredjeljenja i pravaca razvoja te strateških i operativnih ciljeva.
• Preispitati i kompletirati postojeći regulatorni okvir sa podzakonskim propisima i drugim neophodnim aktima, vodeći računa o međusobnoj usklađenosti propisa i njihovom uticaju na sistemski pristup prevenciji od poplava i uspješnosti institucija u ostvarivanju njihovih uloga, nadležnosti i odgovornosti.
• Kreirati model finansiranja u skladu sa budućim strateškim opredjeljenjima i donesenim planovima, koji će sa značajnom izvjesnošću obezbijediti finansijske pretpostavke za njihovu realizaciju.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

• Kao nosilac vodne politike treba da obezbijedi da mjere prevencije od poplava budu definisane i realizovane na način kojim će se postići efikasna i efektivna zaštita od poplava.

"Vode Srpske"

• Kao javna ustanova koja integralno upravlja vodama treba da obezbijedi stručnu i tehničku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Vladi kroz sistemsko prikupljanje i analizu podataka, praćenje realizacije mjera i aktivnosti važnih za prevenciju od poplava.

Sistem odbrane od poplava u RS

• 21 pumpna stanica
• 204 kilometra nasipa uz rijeku Savu i njene pritoke na ušćima
• 192 kilometra obodnih kanala
• 1.150 kilometara kanala za odvodnju takozvanih unutrašnjih voda u sklopu hidromelioracionih sistema - poldera
• 18 kilometara tunela za odvodnjavanje Fatničkog i Dabarskog polja