Brzo zaposlenje nemoguća misija

Ako se danas prijavite na biro, šansa da u prvoj godini dobijete radno mjesto manja je od 20 odsto.

Pokazala je to najnovija anketa o radnoj snazi rađena na 10.598 domaćinstava u BiH, prema kojoj je oko 82 odsto nezaposlenih tražilo posao duže od 12 mjeseci, što je, kako ističu njeni autori, posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije ekonomije u našoj zemlji.

Anketa, koju je radila Agencija za statistiku BiH, pokazala je da je preostalih 18 procenata ispitanika radno mjesto dobilo sa manje od godinu čekanja.

Sudeći po grafici koju je prezentovala Agencija, na zaposlenje se najčešće čeka između dvije i pet godina, a slijedi armija onih koji su do dobijanja radnog mjesta na birou proveli 61 mjesec ili više.

Iz Zavoda za zapošljavanje RS ističu da prosječna dužina čekanja na posao zavisi od stepena stručne spreme, zanimanja lica i potrebe za određenim zanimanjem od strane poslodavca.

Kako ističu, kada je riječ o sedmom stepenu stručne spreme (VSS), na posao najduže čekaju profesori filozofije i sociologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekari i inženjeri menadžmenta.

"U okviru četvrtog stepena stručne spreme najduže na posao čekaju metalurzi i mineralozi sa prosječnom dužinom čekanja oko šest godina, zatim hemijski tehničari - pet godina, te finansijski radnici i ekonomski tehničari - četiri godine i osam mjeseci", navodi Vedrana Milinković, viši stručni saradnik za informisanje i odnose sa javnošću u Zavodu za zapošljavanje RS.

Prema njenim riječima, kada je riječ o trećem stepenu stručne spreme, najsporije se zapošljavaju takođe metalurzi i mineralozi, sa prosječnom dužinom čekanja oko sedam godina.

Studentski lideri smatraju ove podatke zabrinjavajućim, te ističu da je potrebno preduzeti određene korake kako bi mladi ljudi po završetku školovanja lakše dolazili do izvora prihoda bilo u BiH ili inostranstvu.

"Mi smo govorili o tome da se tokom kompletnog studiranja uvede praksa za studente, kako bi bili osposobljeni za rad odmah po završetku fakulteta. To bi dovelo do ukidanja pripravničkog staža, pogotovo za tehničke fakultete. Postoji dosta firmi iz inostranstva koje nude posao našim studentima, ali traže tri-četiri godine iskustva", kazao je Borivoj Obradović, predsjednik Unije studenata RS.

Kako je dodao, uvođenjem praktične nastave i ukidanjem pripravničkog staža smanjio bi se stepen nezaposlenosti mladih ljudi.

Rukovodioci udruženja nezaposlenih nisu zadovoljni efikasnošću zavoda i službi za zapošljavanje u BiH.

"Biro postoji samo radi administracije i ni za šta više. To je valjda svakome jasno. Još niko nije počeo da razmišlja o ekonomiji u BiH. Mi ne znamo šta nam se preporučuje, čime da počnemo da se bavimo kako bismo preživjeli. Zato tražimo i preklinjemo da se nešto uradi, da imamo od čega da živimo", poručio je Slavko Čamber, predsjednik Udruženja nezaposlenih Banjaluka.

Inače, prema posljednjim dostupnim podacima, posao u BiH traži više od 537.000 građana.