Krišto: EU nije cjelovita bez uključenja država s jugoistoka Europe

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto se, u okviru teme „Jugoistočna Europa na putu ka Europskoj uniji“, obratila sudionicima na 7. konferenciji predsjednika parlamenata država zapadnog Balkana koja se održava danas u Budimpešti.

Ona je iznijela uvjerenje da Europska unija nije cjelovita bez uključenja i država s jugoistoka Europe, te da će unatoč trenutačnim objektivnim teškoćama, politika proširenja prema zemljama jugoistočne Europe ostati u fokusu.

Po njenim riječima, izražena spremnost pridruživanja naših država Europskoj uniji ogleda se, prije svega, u političkoj volji vladajućih struktura da poduzmu odlučan korak ka kreiranju vitalnih gospodarstava i naprednih društava.

Međutim, istaknula je ona, za daljnji napredak nužna je provedba ciljne reformske agende u svakoj od zemalja jugoistočne Europe, kao i na regionalnoj razini (Strategija jugoistočne Europe 2020), prvenstveno u smislu ubrzanja gospodarskog rasta, smanjenju siromaštva i ekonomske nejednakosti, povećanju produktivnosti i zaposlenosti, stvaranja povoljnijeg životnog okruženja mladima, te realizaciji zajednički koordiniranih projekata u okviru Berlinskog procesa, saopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Krišto je navela da integracijski put Bosne i Hercegovine nije nimalo lagan, te potcrtala da je, za razliku od drugih zemalja regije, BiH dodatno opterećena nametnutim ustavnim sistemom koji nije dobio demokratski legitimitet u Parlamentarnoj skupštini BiH.

"Osim toga, taj Ustav BiH sadrži odredbe koje nisu demokratske i koje su direktna prepreka ispunjavanju demokratskih standarda na putu za Europsku uniju", kazala je Krišto.

Međutim, naglasila je da niti u jednom trenutku europsko opredjeljenje nije dovedeno u pitanje, narodi i građani BiH nikada nisu posumnjali u svoju prirodnu pripadnost Europskoj uniji.

"U nizu pokušaja i inicijativa trenutno smo fokusirani na Britansko-njemačku inicijativu, koja je uslijedila nakon izbora održanih u listopadu 2014. godine, kojom je definiran novi pristup prema BiH, te je omogućila pokretanje brojnih političkih, gospodarskih i socijalnih reformi u cilju dostizanja boljih standarda upravljanja i održivog razvoja zemalja članica Europske unije", navela je Krišto.

Na pozitivnom valu novog pristupa EU, Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, te lideri političkih stranaka, početkom 2015. usvojili su i potpisali Izjavu o europskoj opredijeljenosti i neophodnim reformama zemlje na putu k Europskoj uniji kojom su se sve institucije u BiH, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, obavezale da će u svoje programe rada uključiti i sve reforme neophodne za napredak BiH u procesu pridruživanja EU.

Podsjetila je da je nedugo nakon toga, a sedam godina nakon potpisivanja, 1. lipnja 2015., stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je uspostavljeno blisko partnerstvo između EU i BiH, „što predstavlja značajan pomak za našu zemlju“.

Istaknula je da uz sve to, BiH prvi puta u povijesti predsjeda Odborom ministara Vijeća Europe, „čime nam je ukazana prilika da predstavimo kulturne, gospodarske i turističke potencijale naše zemlje, ali i čitave regije, te ostatku Europe pokažemo da su i naše društvene vrijednosti utemeljene na poštovanju ljudskog dostojanstva i zaštiti ljudskih prava“.

"Stav BiH po pitanju integracije u zajednicu europskih naroda je neupitan - za nas EU nema alternativu, stoga je, u službi općeg prosperiteta i dobra koji se očituju kroz europsku perspektivu naše zemlje, nužno nadići neka pitanja i odnose koji su prepreka na tom putu. Nužno je unutar zemlje raditi na izgradnji međusobnog povjerenja i uvažavanja i izgradnji BiH kao države ravnopravnih naroda i građana", podvukla je Krišto.

Po njenim riječima, Bosni i Hercegovini je, nakon duljeg razdoblja stagnacije, stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pružena nova prilika.

Sada je na nama, ističe Krišto, da mnoge stvari izbalansiramo, da budemo vjerodostojni u iskazivanju stajališta BiH, kako bi bili shvaćeni na adekvatan način i dobili primjerenu podršku na putu k Europi.

"Ta podrška rezultirala bi uključivanjem u one segmente kojima kroz ovaj proces želimo pristupiti, a to je, između ostaloga, pristup fondovima iz kojih možemo, kroz regionalnu suradnju, ili samostalno, osigurati određena sredstva, u cilju usmjeravanja zemlje i cjelokupne regije k novom razvojnom putu", navela je Krišto u obraćanju na Konferenciji predsjednika parlamenata država zapadnog Balkana.