Zbog političke nestabilnosti strani ulagači zaobilaze BiH

U Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci, prema podatcima Centralne banke BiH, ostvareno je tek 56, 7 milijuna makara stranih ulaganja, dok Federacija BiH nije uprihodovala ni marku od prodaje državnog kapitala. Pad inozemnih ulaganja vidljiv je iz podataka prema kojima je za devet mjeseci 2010. godine u BiH uloženo 652 milijuna maraka, u istom razdoblju lani 300 milijuna, a ove godine samo 56,7 milijuna maraka.

Ekonomski analitičar prof. dr. Vjekoslav Domaljan kaže kako istraživanja pokazuju da su glavni razlozi pada investicija spora administracija, fiskalna i parafiskalna operećenja, korupcija, pravna nesigurnost i posebno politička nestabilnost. "I prije izbijanja globalne financijske krize BH je bila zemlja visokog kreditnog rizika, a nakon izbijanja krize i posebice u ovoj 2012. godini, kada nisu bile utemeljene ili nisu adekvatno funkcionirale vlade na razini BiH i Federacije BiH, što je proizvelo veliki politički rizik, došlo je, naravno, posljedično do smanjenja investicija“, kaže prof. Domljan za Deutsche Welle.

Mišljenje profesora Domljana dijele i u Agenciji za promociju stranih ulaganja u BiH. Glasnogovornica Jasmina Halilović kaže kako "nestabila politička situacija posebice u prošloj i ovoj godini uveliko plaši i tjera investitore iz BiH.“

Kako za razliku od Federacije BiH u Republici Srpskoj postoji stabilna vlada, politička nestabilnost nije ključni  faktor koji odvraća strance da investiraju u ovaj entitet. Kada je prije nekoliko godina ruski biznismen koji živi u Češkoj odlučio uložiti 4,2 milijuna eura u rudnik i tvornicu za preradu minerelne sirovine Bentoprodukt u Šipovu glavna prepreka dočekala ga je na lokalnoj razini.

"Da bi ste uopće dobili šansu da nešto ugovarate s ministarstvom, vi morate dobiti suglasnost lokalne zajednice, od različitih organa i tu procedura traje predugo. Ili je riječ o onoj famoznoj šutnji administracije, kada vam uopće ne odgovaraju na dopise. Ili kada dođete u kontakt i pokrenete neki razgovor onda procedure traju dugo, a tu se upletu i neki drugi interesi, netko misli da može i bolje i više od vas“, kaže direktor Bentoprodukta Saša Grbić.

Naš sugovornik dodaje i kako je  obeshrabrujuće to što su stranim ulagačima ukinute sve olakšice, osim jedne: ne moraju plaćati carinu na uvoz sredstava za proizvodnju. Možda bi investicije u BiH bile nešto veće da vlasti u protekle četiri godine nisu zaustavile privatizaciju državnih kompanija procijenjujući kako zbog globalne financijske krize državni udio u tim tvrtkama neće prodati za očekivani iznos.

Zbog sve većeg proračunskog deficita početkom desetog mjeseca ove godine Agencija za privatizaciju Federacije odlučila je, međutim,  ponuditi  na prodaju 10 kompanija s većinskim državnim kapitalom, među kojima su i nekadašnji gospodarski divovi Hidrogradnja, Energoinvest, Šipad, Unis, no kupaca nije bilo.

"Generalno gledajući u ovoj godini nismo imali ni jednu uspjelu prodaju, znači prodavali smo poduzeća koja su imala mali udio kapitala ili nisu interesantna potencijalim kupcima“, kaže direktor Federalne agencije za privatizaciju Šuhret Fazlić za DW. Fazlić napominje kako će s prodajom nastaviti i u sljedećoj godini, a federalnoj vladi Agencija će  predložit i prodaju udijela u elektrodistribucijama, te BH Telecomu i HT Mostar, do iznosa koji bi vladi osiguravao većinski paket.

Kao i u Agenciji za privatizaciju i u Agenciji za promociju stranih ulaganja (FIPA) vjeruju kako će  nastavak privatizacije, posebice udjela u telekomima i elektroprivredama u idućoj godini privući strane investitore. "Tu leži veliki kapital i kada se krene s privatizacijom svakako da će Bosna i Hercegovina zabilježiti mnogo veći priliv stranih ulaganja nego do sada", kaže glasnogovornica FIPA-e Jasmina Halilović. Naravno, slažu se naše sugovornici, ako se politička situacija u BiH i Federaciji BiH stabilizira.