Zbog vancarinskih barijera oraška farma u gubitku četiri miliona maraka

Zbog vancarinskih barijera i katastrofalnog odnosa Hrvatske prema bh. firmama, proizvođač konzumnih jaja iz Orašja Posavina koka trenutno je u gubitku četiri miliona maraka.

"Distributer naših proizvoda u Hrvatskoj već 110 dana čeka odgovor nadležnih institucija te zemlje na zahtjev o uvozu jaja iz Bosne i Hercegovine, a zakonski rok za odgovor je 30 dana. Zbog ovakog ponašanja susjeda, trpimo ukupni višemilionski gubitak", kaže jedan od suvlasnika Posavina koke Marko Damjanović.

Ovo je samo jedan od primjera torture Hrvatske prema bh. proizvođačima, zbog kojih su dovedeni u veoma tešku situaciju.

"Štete zbog necarinskih barijera i opstrukcija izvoza koje je Hrvatska prije nekoliko godina nametnula našim proizvođačima mjere se desetinama miliona eura. Zabrana uvoza ribe, goveda i peradi iz Hrvatske, koju su Ured za veterinarstvo BiH i resorno ministarstvo uveli prethodnih dana, odličan su odgovor na cjelokupnu situaciju u kojoj se nalaze naši izvoznici", kaže predsjednik Udruženja peradara Federacije BiH Abdulah Gagić.

Informacije kojima raspolažu u Udruženju govore da je uvoz iz Hrvatske u BiH deset puta veći od izvoza naših proizvoda u susjednu zemlju.

"Problem opstrukcije i vancarinskih barijera BiH nema samo sa Hrvatskom nego se i druge zemlje ponašaju na isti način. No, ovo s Hrvatskom je kap koja je prelila čašu i Udruženje daje punu podršku blokadama", kaže Gagić.

Prema njegovim riječima, ovo Udruženje, ali i drugi bh. izvoznici, već nekoliko godina upozoravaju na ovakav odnos zemalja potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).

"Niko u našoj zemlji ne želi u potpunosti zabraniti uvoz proizvoda iz Hrvatske nego samo tražimo rješenje problema. Ako naši proizvodi po nekoliko dana stoje na granicama ili distributeri maksimalno dugo čekaju odobrenje za izvoz, ne vidim zašto se i BiH ne smije ponašati na isti način", naglašava Gagić.

On kaže da je potrebno urediti certifikaciju bh. izvoznih pogona, ali da to uradi nezavisna certifikacijska kuća iz Evropske unije kako bi se izbjegli manipulacija i djelovanje lobista.

Gagić kaže da, osim direktnih posljedica očitog kršenja CEFTA-e, postoje i indirektne, koje su možda i bolnije za domaće proizvođače.

"Trgovački lanci iz okruženja daju prednost proizvodima iz svojih zemalja, dok bh. proizvođačima nameću razne zahtjeve za ulazak u markete te duguju ogromne iznose novca za plasirane proizvode. Procjena je da pojedini lanci duguju bh. firmama i do pet miliona maraka. Ekstraprofiti, od deset posto i više, koje tržni centri ostvaruju u BiH, iznose se u susjedne zemlje bez obaveza reinvestiranja", upozorava Gagić.