Mostarski aerodrom: Bez para nema ni letova

Mostarski aerodrom bilježi blagi pad putnika, iako je ove godine povezan s najviše odredišta, a među mnogim destinacijama iz kojih se može doći u Mostar su one iz Škotske i Libana. Međutim, uglavnom je riječ o čarter letovima s hodočasnicima za Međugorje. Za ozbiljniji razvoj zračnog prometa potrebna su ulaganja. Studije govore kako bi bila višestruko isplativa.

Još jedan avion je doletio iz Rima. Putnici su većinom hodočasnici, ali ima i drugih. Italijanski prijevoznik uspio je održati vezu s Mostarom te preuzeti dio putnika sa linija koje su išle uglavnom preko Splita ili Dubrovnika.

"Mostarski aerodrom je blizu, na svega 25-26 kilometara, i samim tim je ogromna prednost za hodočasnike koji imaju namjeru doći u Međugorje", kaže predstavnik Mistral AIR-a Boris Žulj.

SREDSTVA SU UVIJEK UPITNA

Aerodrom već godinama pruža maksimum usluga. Mali terminal i tek dvije parking pozicije za avione otežavaju razvoj. Blizu 800.000 eura izdvojila je nedavno Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Taj novac bit će uložen u opremu.

Više sredstava znači veće planove. Ako bi bila veća, onda bi išli u neke veće infrastrukturne projekte, konkretno proširenje stajanke zgrade terminala, što je u ovoj situaciji potrebno", kaže voditelj prometa Zračne luke Mostar Marko Đuzel.

Privući letove u Bosnu i Hercegovinu teško je, s obzirom da se u susjednim zemljama nude povoljniji uvjeti. Turizmu je potrebna pomoć.

"Da svi turoperatori koji imaju interesa letjeti zrakoplovima za Bosnu i Hercegovinu, sad konkretno za Mostar, ali i za Tuzlu, Banju Luku, Sarajevo... da dobijaju određene subvencije od države. Sredstva su uvijek upitna. Ali, mislim da bi se to moglo riješiti preko europskih fondova", kaže Davor Ljubić iz međugorskog G-Toura.

ŠANSA NISKOBUDŽETSKI LETOVI

Poticaji bi bili najpotrebniji u sektoru niskobudžetnih letova. Mogućnosti mostarskog aerodroma su velike, to pokazuju sve studije. Međutim, ono što se uvijek u tim studijama dodatno spominje su potreba poticaja i ulaganja. U Razvojnoj agenciji Hercegovine govore kako bi se uložena sredstva višestruko vratila u budžete. Izračunali su s koliko bi se sredstava mogla potaknuti jedna nisko budžetna linija.

"Sa nekih 550.000 (konvertibilnih) maraka [oko 280.000 eura] na godišnjoj razini. Ono što je interesantno jeste da bi povrat bio mnogo veći. Kroz same direktne i indirektne poreze 2,9 miliona maraka (1,46 miliona eura), dok bi se u cijelu regiju slilo prihoda od 10 miliona maraka (oko pet miliona eura)", kaže Nisvet Sefo iz odjela za poduzetništvo REDAH-a.

Poduzetništvo tvrdi - nepunih 300.000 eura, uz postojeći interes privatnog sektora, osnažilo bi cijelu regiju. No, pitanje je sistema. Vlasnik aerodroma je Grad Mostar. Iz ureda gradonačelnika poručili su kako se poticaji za nove letove nastoje osigurati, a računaju i na evropske fondove.