Dunum zasada malina donosi i do 4.000 maraka zarade

Svojevrsna epidemija podizanja malinjaka širom BiH, po svemu sudeći, još više će uzimati zamaha, što malo koga čudi, ako se pozabavi računicom po kojoj na svakom dunumu zemljišta godišnje možete da zaradite i do 4.000 maraka. Da je riječ o primamljivoj svoti, svjedoči i podatak da troškovi podizanja zasada malina, izuzimajući radnu snagu i zemljište, iznose od 2.300 do 2.500 KM po dunumu, a potom godinama berete plodove svog ulaganja.

Armin Kurbegović, menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, kaže da malina daje plod već u prvoj godini, ali je to ekonomski beznačajno i u pitanju su vrlo male količine, tako da pravi prinos pristiže u drugoj godini. Na pitanje kada proizvođač otplati kompletna ulaganja, Kurbegović kaže da to uveliko zavisi od otkupnih cijena, uspješnosti roda i samog početnog ulaganja.

"Prve godine, ukoliko dođe do pravog roda, može se reći da je proizvođač na pozitivnoj nuli", ističe on.

Po njegovim riječima, i iznos neto zarade zavisi od otkupnih cijena i sorti, jer sve sorte ne vrijede jednako, s tim što je, kako je naglasio, prosječna neto zarada od 3.000 do 4.000 KM po dunumu. Rezultati koji se postižu ovom proizvodnjom, kako uvjerava, zadovoljavajući su za sve one koji iskreno pristupe malinarstvu. Ali, da biste u konačnici bili zadovoljni, potrebno je i da zasučete rukave.

"Pored perioda branja, kada su poslovi na uzgoju malina najintenzivniji i zahtijevaju najviše radne snage, što ujedno i jeste najveći trošak pri proizvodnji malina, uzgoj malina takođe zahtijeva periodičnu angažovanost proizvođača tokom cijele godine, osim zimi. Kao i kod svih ostalih poslova, tako i u uzgoju malina, ozbiljan pristup proizvodnji zahtijeva mnogo truda, posvećenosti i požrtvovanosti od strane proizvođača", kaže Kurbegović.

Bojana Šukalo, viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Područna jedinica Gradiška, napominje da se za naše podneblje može reći da je pogodno za uzgoj malina, što dokazuje i širenje ove kulture.

"Pri podizanju malinjaka veoma važno je da se parcela na kojoj će se podizati zasad adekvatno pripremi, što podrazumijeva operacije od dubokog oranja, podrivanja, tanjiranja, te unošenja stajnjaka i mineralnog đubriva prilikom pripreme parcele", savjetuje Šukalova. Nakon toga se, kako dodaje, proizvođačima preporučuje da na parceli formiraju baule, jer malina ne podnosi višak vlage, te zahtijeva propusna zemljišta bez zadržavanja vode.

"Ono što je, takođe, veoma važno jeste izbor kvalitetnog, seritifikovanog sadnog materijala. Nakon sadnje potrebno je primijeniti ostale agrotehničke mjere i zaštitu zasada od biljnih bolesti i štetočina. Navodnjavanje je, takođe, veoma bitno za uzgoj ove kulture, kao i ekspozicija parcele. Primjenom svih ovih mjera možemo očekivati  dobar i kvalitetan rod", naglašava Šukalova.

Da malinarstvo, zaista, u BiH sve više uzima maha, svjedoče i zvanični podaci Agencije za statistiku BiH, po kojim je lani ukupan prinos malina bio veći za 28,4 odsto nego godinu ranije. Lani smo proizveli čak 13.631 tonu ovog jagodičastog voća, što je neuporedivo više u odnosu na 2006. godinu, kada smo ubrali 6.452 tone "crvenog zlata", iz čega se vidi da je proizvodnja vrtoglavo narasla.