Stručnjaci: Bukva bi mogla biti proglašena bh. brendom

Domaći proizvođači namještaja godinama proizvodnju temelje na ovoj vrsti drveta, a kao sirovina uspješno se izvozi u Evropu, Afriku i zemlje Bliskog Istoka. Osim kvalitete, majstori koji rade s ovom bukvom hvale je zbog njene estetike i lahkoće obrade. To je glavni razlog zbog čega se u novom Nacrtu strategije drvne industrije FBiH ističe kako treba brendirati bosansku bukvu kao sirovinu.

Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Izet Horman izjavio je za Faktor kako je bosanska bukva specifično drvo.

"Njena estetska, mehanička i fizička svojstva su bolja nego kod bukve u zemljama regiona. Isto tako, njeno "ponašanje" tokom obrade bolje je nego kod ostalih bukvi", rekao je Horman.

Salih Teskeredžić, koji sa dizajn studiom Gazzda već treću godinu dobija prestižnu međunarodnu Red dot nagradu za dizajn namještaja rekao je za Faktor kako stolari preferiraju ovo drvo u radu.

"Bosanska bukva jako je podatna za oblikovanje i spada među najzahvalnije materijale za rad. Njeno brendiranje itekako bi pomoglo drvnom sektoru", dodao je Teskeredžić.

Kvalitet ovog drveta često se zanemaruje zbog velike količine. Bukva uspješno raste na skoro cijelom prostoru BiH pa se često koristi i za namještaj staromodnog dizajna i niske cijene.

"Zbog namještaja lošeg dizajna i sve češće tendencije da se napravi što jeftiniji proizvod, bukva se kao sorta degradira. To se može popraviti, ali samo ako mi u BiH imamo inicijativu. Trebamo insistirati na originalnim proizvodima", istakao je Teskeredžić.

Profesorica marketinga s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Maja Arslanagić-Kalajdžić, istakla je da brendiranje sirovine nije nešto novo u marketingu.

"Brendiranje se može vršiti na nekoliko nivoa i moguće je brendirati određenu kategoriju proizvoda. Bosanska bukva spada u takvu vrstu proizvoda, gdje se sirovina treba identificirati sa zemljom porijekla", rekla je Arslanagić-Kalajdžić.

To je proces koji podrazumijeva da se kod potrošača izgradi svijest o postojanju i posebnosti bosanske bukve, što bi na kraju vodilo ka boljoj reputaciji namještaja koji se pravi od ove sirovine.

"Za brendiranje bosanske bukve, potrebna je dobra saradnju firmi u drvnoj industriji, a potom i institucionalna podrška", zaključila je Arslanagić-Kalajdžić.