Köpruner: Kada zaposlenik financira rasipnost vlade, nitko se ne čuje

Pravilnik o porezu na dohodak u Federaciji kojim je predviđeno oporezivanje toplog obroka stupio je na snagu i donio velike polemike i negodovanja radnika a posebno poslodavaca, koji insistiraju na što hitnijem donošenju novih, odnosno izmjenama Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH kako bi se anulirali negativni efekti provedbe ovog Pravilnika.

Snježana Köpruner većinska vlasnica i direktorica kompanije GS-Tvornica mašina Travnik d.d. dala je za Akta.ba kratki osvrt o samoj sprovedbi ovog Pravilnika.

"Ovo najviše pišem zbog toga što mi neka dešavanja nisu jasna. Prošlo proljeće smo stalno imali na vijestima, kao kriminalni roman u nastavcima, sindikat i poslodavce u dogovaranju oko novog Zakona o radu, koji je napravio minimalne promjene za jednu i drugu stranu. Danas kada svaki zaposlenik u Federaciji treba financirati sa 2.269 KM godišnje rasipnost federalne vlade nitko se ne čuje. Gdje je sada gospodin Bajramović i njegova ekipa da zaštiti radničku klasu, koja vrijedno svojim članarinama, prosječnom platom manjom od 600 KM, financira njegovu platu", navodi ona.

Mišljenja je da nitko od poslodavaca ne misli da mjeru o toplom obroku ne treba sprovesti, ali ne samu za sebe, već u paketu sa Zakonom o doprinosima i Zakonom o porezu na platu.

"Tim zakonima trebali su se smanjiti davanja na platu toliko da Bosna i Hercegovina postane interesantna za nove investicije i samim tim otvaranje novih radnih mjesta. To znači da doprinosi na neto trebaju biti najniži u regionu ili ispod 40%. Ukoliko se ne napravi taj korak  onda se nije ništa napravilo, a crna ekonomija i korupcija će i dalje cvjetati", naglašava Köpruner.

SMANJENJE KONKURENTNOSTI KOMPANIJA

Kako bi bolje razumjeli što nam je donio novi Pravilnik Ministarstva financija Federacije BiH napravila je kratak uvod o proračunu novih nameta na plate.

"U ovom slučaju se radi o tome da je osnova za doprinose povećana za 8 KM po radnom danu, tako ukoliko mjesec ima 22 radna dana osnova za doprinose se povećava za 176 KM, a doprinosi iznose 70% od toga, što je 123,20 KM, pa ukoliko imate 300 zaposlenih to je 443.520 KM godišnje povećanje nameta po osnovu toplog obroka. Slično možete izračunati i za regres“, objašnjava ona i dodaje da se trenutno primjenom pravilnika o izmjeni pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak od 03.10.2016 godine, regres sa tadašnjih 70% mijenja na 50% prosječne plate isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate. 

Što se tiče prijedloga novog Zakona o porezu na dohodak, regres se u cjelosti oporezuje, ukoliko ga poslodavac radniku možete isplatiti. 

Regres od  50% prosječne plate FBiH (ca. 830 KM mjesečno), što iznosi ca. 415,00 KM, a doprinosi na to su 290,50 KM po radniku za godinu dana ili za 300 zaposlenih 87.150 KM. Ukupno povećanje novih nameta na plate na godišnjoj razini po oba osnova iznosi ca 530.670 KM za dati primjer.

Upozorava da primjena Pravilnika dovodi direktno do smanjenja konkurentnosti bh. kompanija, a to znači gubljenje ugovora i smanjenjem zapošljavanja. Osim toga, dovodi i do povećanja uvozno-izvoznog deficita.

"Mnoge kompanije će biti prisiljene smanjiti plate svojih radnika, koje su i tako male u odnosu na plate svih onih koji po raznim državnim institucijama žive na njihovoj grbači. Ovo je samo dio zakona koje je ova vlada donijela ili ih predlaze donijeti, a utječu destimulativno na ulaganja u FBiH", smatra ona.

Podsjeća da su u ovoj godini izvoznicima ukinute povlastice na plaćanje poreza na dobit, koji je 10%. Ukoliko su ga morali uvesti, kaže, trebali su ga barem smanjiti na 5% ili 3% ili dati neki drugi poticaj, budući da kurs marke nije realan.

Rezimirajući koliko su to povećani nameti, navodi primjer kompanije koja je ostvarila 1,5 miliona KM dobiti u prošloj godini, a u ovoj će godini imati smanjenu dobit za 150.000 KM po osnovi poreza na dobit, te dodatno  530.670 KM po osnovi doprinosa i regresa, što ukupno iznosi  680.670 KM.

"To znaći da će svaki zaposlenik morati financirati entitetsku nelikvidnost sa 2.269 KM u godini dana više nego do sada. Ako se uzme u obzir da su kompanije morale investirati taj novac u nove tehnologije kako bi povećale svoju konkurentnost, onda je lako pretpostaviti da će smanjenje dobiti utjecati na smanjenje investiranja, a samim tim na smanjenje mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. A to znači - draga djeco, ni u buduće se ovdje nećete moći zaposliti", podcrtava ona.

Vlasnica kompanije GS-TMT osvrnula se i na to kako se poslodavci osjećaju na povećanje nameta, iako je stalno riječ o tome kako da će se smanjiti.

ČEMU OBMANE?

"Mi smo već naučili da nas stalno lažu, pa ovo i nije neka iznimka. Mislim da bi tu praksu trebalo pod hitno promijeniti. Da nekoga ovo "lažu" ne bi uvrijedilo navest ću primjer gdje je čak zakon prošao parlamentarnu proceduru, a do danas nije u primjeni. Radi se o Zakonu na neplaćanje carine na uvoz opreme. Zakon je donesen u ljeto 2015., a pravilnik o njegovoj primjeni niti nakon godinu dana, što znači da se zakon ne može primjenjivati. Čemu obmane?", pita se ona.

Da do smanjenja nameta ne može niti doći govori odnos između zaposlenih u realnom sektoru i zaposlenih u javnoj upravi, kao i o njihovim prosječnim platama. Objašnjava da jedan zaposlenik u realnom sektoru treba prosječno zaraditi za jednog penzionera i jednog zaposlenika u javnoj upravi. Kada se pogleda odnos prosječnih plata onda je odnos još i gori, tri zaposlenika u realnom sektoru trebaju raditi za platu jednog u javnoj upravi.

Dodaje da je prosjek zaposlenih u proizvodnim firmama nešto ispod 600 KM, a onih u javnoj upravi iznad 1.200 KM. "Penzioneri sa svojih prosječnih 324 KM mjesečno i tako ne mogu preživljavati, pa ih je nepravedno ovdje svrstavati", ističe ona.

"Ne znam da li političari znaju što to znači za privredu, to jest da će je ove mjere ugušiti, da će doći do smanjenja investicija i gubitka mnogih radnih mjesta", kaže Köpruner.

Često se čuje o raznim političkim igrama i da nema političke volje provesti kvalitetne reforme i misli da to nije tako.

"Ovi ljudi koji nas vode nemaju znanja. A državu veličine malo većeg evropskog grada, kakva je Bosna i Hercegovina, nije teško dovesti u red. U Bosni i Hercegovini ima izuzetno sposobnih i vrijednih ljudi koji bi to brzo mogli odraditi, samo im nitko ne da šansu. Danas zemlju napustaju svi oni mladi ljudi koji ne mogu naći posao, a sutra ćemo i mi, jer neće više imati tko raditi, pogotovo ne po platama koje ćemo im moći isplatiti ukoliko ovako nastavite“, poručuje ona.

Na kraju, pita se zbog čega vodeći ljudi u BiH šute, a još je više buni, zbog čega šute novinari? Zbog čega šuti sindikat?

"Zbog čega niste o ovome pisali u predizbornoj kampanji, već ste nas opterećivali Dodikovim referendumom koji i tako nema utjecaja na kvalitetu našeg života i života naših radnika? Ovaj Pravilnik ima direktni uticaj na naš standard, a birače nitko nije o tome informirao. Zašto? Prvi ljudi u Federaciji su o tome šutjeli, jer im je to u interesu. Zbog čega su sindikat i novinari o tome šutjeli, iako im to nije u interesu", zaključuje ona.