U RS se neadekvatno upravlja infrastrukturnim i ambalažnim otpadom

Kapaciteti u Republici Srpskoj (RS) za upravljanje svim tokovima otpada u infrastrukturnom smislu (zastarjela oprema i vozila komunalnih preduzeća) nedovoljno su razvijeni i neuporedivi s državama regiona.

Ni troškovi upravljanja ambalažnim otpadom ne mogu se porediti sa državama koje imaju naprednije sisteme za upravljanje, ne samo ambalažnim otpadom, već i svim ostalim kategorijama otpada.

Ovo su priznali u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a na pitanje poslanice SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a Slađane Nikolić zašto je visina plaćanja naknade za ambalažni otpad u RS-u znatno veća u odnosu na region, pa npr., cijena naknade za papir i karton u RS-u iznosi 40 feninga po kilogramu, dok je u Srbiji svega 0,75 dinara.

Zakonom o upravljanju otpadom u RS-u je propisano da proizvođač, uvoznik, paker, punilac ili trgovac na veliko treba da osigura propisano upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom ili samostalno ili putem operatera u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.

To podrazumijeva da se pomenuta kategorija otpada treba na odgovarajući način reciklirati ili ponovno iskoristiti. Međutim, u slučaju da se ona ne zbrine na prethodno naveden način, Zakon o upravljanju otpadom predviđa obavezu plaćanja naknade za opterećivanje životne sredine ambalažnim otpadom i to u iznosu koji se utvrđuje prema propisanim godišnjim ciljevima upravljanja ovim otpadom shodno Odluci o koeficijentima za obračun naknade za opterećivanje životne sredine ambalažnim otpadom i ciljevima upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom za 2015. i 2016. godinu.

Koeficijenati i ciljevi za obračun ove naknade u RS-u su usaglašeni sa parametrima obračuna naknade za ambalažu i ambalažni otpad u FBiH s obzirom na jedinstveno tržište ambalaže i ambalažnog otpada na nivou BiH, kako je prethodno i dogovoreno na sjednicama Međuentitetskog tijela za zaštitu životne sredine, naveli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost u RS-u obračunava naknadu i određuje visinu, način i rok njenog plaćanja, a prikupljena sredstva trebala bi se namjenski trošiti za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom.