Povećenje doprinosa i poreza neće pomoći privlačenju njemačkih investitora

BiH trebala iskoristiti trenutnu situaciju u kojoj zbog nestabilnih odnosa u Turskoj i Ukrajini, embarga za Rusiju, mnogi njemački investori razmišljaju o BiH. Ipak, da bi se oni usudili na veće investiranje potrebno je da politika stvori stabilno okruženje.

Martin Gaber, zamjenik direktora Predstavništva njemačkog gospodarstva u BiH (AHKBiH), kaže da su njemačke delegacije koje su do sada posjetile Bosnu i Hercegovinu isticale da ovdje vide veliki gospodarski potencijal. No, navodi, ono što je ključno za njihov dolazak je poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja u državi.

Ističe da privatni sektoru u BiH nije tako privlačan za zapošljavanje kao državni te da bi se to trebalo promijeniti. ''Naprimjer, u Njemačkoj je obrnuto i realni sektor je taj koji je privlačan, a državni ne toliko'', dodao je Gaber.

Snježana Köpruner, predsjednica Udruženja Wirtschaftsverein i direktorica kompanije GS - Tvornica mašina Travnik, kazala je da bi BiH trebala iskoristiti povoljnu situaciju i interes njemačkih investitora i da je potrebno da se sada reagira i kompanijama stvori prostora da bi mogle prihvatiti nove poslove i ugovore.

Nažalost, kaže da koraci koje je poduzela Vlada Federacije ne idu u prilog tomu. Navodi da je Vlada u posljednih 14 mjeseci donijela 12 zakona i akata kojima je dodatno opteretila realni sektor.

Smatra da ovi zakoni neće doprinijeti novom zapošljavanju i stvaranju nove vrijednosti te  da se tri strane: realni sektor, Vlada i sindikati, trebaju naći zajedno neko rješenje.

Kaže da novi zakoni koje je vlada donijela smanjuje dobit poslodavaca kojima ne ostaje novca za investicije, što znači manje radnih mjesta. 

Smatra da zakonska rješenja koja bi pogodovala poslodavcima vezano za ovaj zakon da bi, između ostalog bilo potrebno priznati neoporezivi dio toplog obroka odo 5 KM, plaćanje doprinosa i poreza namijenjenog za pomoć radnicima bi trebalo ukinuti kao i plaćanje doprinosa i poreza na prevoza do ukupno 100 KM.

Ona je napravila analizu efekata povećanja doprinosa za obitelj sa dvoje djece sa različitim platnim razredima. Analiza je pokazala da su se doprinosi za niže plaće povećali znatno više u odnosu na one koji imaju višu plaću. 

Navodi također da se novim zakonom predviđa da se plaće neće moći isplatiti preko banaka dok se ne uplate doprinosi, što bi smatra bilo u redu kada država be bi dugovala privatnim kompanijama, a posebno izvoznicima PDV.

''Ukoliko država ne može izvršavati svoje uplate trebala bi ostaviti mogućnost kompezacije duga. Deficit po ovim osnovima mogao bi se nadomjestiti boljom kontrolom plaćanja doprinosa svih kojima je to obveza'', navodi Köpruner.

Kaže da ne bi bio problem ni u dosadašnjim rješenjima kada bi postojala zajednička politika izlaska iz krize. Poslodavci bi se, vjeruje, mogli strpiti i obustaviti investicije, ali moraju znati što će konkrentno vlada i državne kompanije napraviti i na čemu će se konkretno štedjeti, kaže Köpruner.

''Naprimjer, ako bismo znali recimo da Vlada planira u iduće dvije godine smanjiti broj zaposlenih za  20.000, od ukupno 120.000 koliko ih je zaposleno u poduzeću koje se zove 'javna uprava FBiH' , te smanjiti plaće za određeni iznos, onda bi bilo jasno da i oni snose dio tereta  izlaska iz krize. Ovako je samo teret prebačen na privatni sektor dok sa druge strane imate kompanija koja imaju ogromna dugovanja, a koja su djelimično ili potpuno u državnom vlasništvu", kaže ona. 

Muamer Peljto, direktor TUV Adria, koja je također članica Wirtschaftsverein, također kaže da su problem kompanije koje ne plaćaju svoje obveze i koje država ne kontrolira. 

Lejla Hujić, glasnogovornica Predstavništva njemačkog gospodarstva u BiH, navela je da Udruženje Wirtschaftsverein ima 140 kompanija u članstvu i da one u ovoj godini u BiH planiraju ukupno investirati 77 milijuna KM.