Koristiti dobra iskustva EU u rješavanju problema u bh. zdravstvu

Poratna Bosna i Hercegovina muku je mučila u gotovo svim sferama života  od onog političkog, preko ekonomskog, do kulturnog a jedan od top prioriteta posljednjih godina svakako postaju nagomilani problemi u zdravstvu. Nakon što je njemačko-tiritanska inicijativa prerasla u novi pristup Europske unije našoj zemlji, a sve rezultiralo stavljanjem naglaska na socioekonomske prioritete kroz Reformsku agendu, neke stvari ' su se počele pomjerati prema boljemu. Međutim, sve to ipak ide sporo dok se u nekim područjima pozitivni efekti još ne vide, naprotiv. Jedno od takvih područja je, čini se i zdravstvo, koje kao takvo nije posebno istaknuto unutar Agende, ali jasno je da bi provođenje svega onoga što ovaj dokument predviđa značilo i bolje dane za zdravstvene radnike, a samim time i pacijente.

TOP PRIORITETI

"Reformska agenda do sada nije dala nikakve pozitivne odjeke kada je u pitanju zdravstvo u Bosni i Hercegovini iz prostog razlogajer se u pravom zamahu nije niti počela provoditi niti na jednom pedlju zemlje", kazao je za Dnevni list Rifat Riad Zaid, predsjednik Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH. Mišljenjaje kako bi se provođenjem Reformske agende ponajprije trebalo pomoći pacijentima, odnosno kako bi najveće beneficije trebali imati upravo oni, a samim time i djelatnici u zdravstvu. Prema njegovim riječima, vlasti u našoj zemlji moraju hitno poduzeti nekoliko koraka kako bi poboljšali stanje u ovom sektoru na zadovoljstvo svih.

Ukoliko bi se ove mjere provele, svi pacijenti bivši, sadašnji i budući poboljšanje sustava bi osjetili odmah. Posebno ističe kako ove stvari : ne mogu uraditi niti sindikat niti liječnici, nego isključivo vlasti na svim razinama. Zaid kaže kako će oni i dalje sugerirati što bi trebalo raditi, ali posljednju riječ će imati vlade, premijeri i i resorni ministri, a podcrtava i kako se navedene ključne odluke mogu donijeti u narednih tri do šest mjeseci.

ODLASCI LIJEČNIKA       

Prema njegovim riječima, masovni odlasci liječnika, i ; općenito naedicinskog osoblja poprimili su razmjere egzodusa. Najviše je ovim fenomenom pogođena Hercegovina, što je i bilo za očekivati s obzirom kako liječnici i medicinsko osoblje s ) hrvatskim državljanstvom i putovnicom mnogo lakše konkui rira za tržište rada u Europskoj i uniji. Isto tako, on napominje kako je u posljednje vrijeme i primijećen i masovan odlazak liječnika iz Krajine, koji također idu u Hrvatsku ili druge zemlje Unije.

"Samo u prošloj godini iz i zemlje je otišlo između 380 i 440 liječnika, a ove godine se očekuje odlazak još i većeg broja liječnika. To je katastrofa. Nažalost, liječnik primjerice u Hrvatskoj je kudikamo cjenjeniji nego u BiH, pa i ne trebaju čuditi masovni odlasci", kaže Zaid.

Posebno podcrtava nužnost korištenja pozitivnih iskustvima Europske unije, naročito zemlja iz regije koji su u Uniji - Slovenije i Hrvatske kada je u pitanju zdravstvo. Smatrakako su sindikati liječnika u ove dvije zemlje jako dobro iskoristili dobra iskustva i pomoć Unije, a da naša zemlja koja pretendira biti dio "europske obitelji" već sada mora poštivati neke norme i uzuse ponašanja koji vladaju u EU. Također, oni očekuju da i domaće vlasti napokon reagiraju i počnu rješavati nagomilane probleme. Savez strukovnih sindikata doktora medicine isto matologije FBiH u svojoj borbi želi senzibilizirati i pacijente i sve koliku javnost jer sve što traže i jeste prvenstveno u interesu pacijenata, a ne liječnika, jer je liječnicima, kako navode, najlakše odustati od svega, spakirati kufere i napustiti zemlju.

"Ukoliko se ovakvo stanje nastavi, Iiječnici nastavne napuštati zemlju, iza toga ostaje mrak. Ako se mi sami nećemo izboriti za nešto bolje, onda tko hoće? Nadam se kako će to pacijenti i Jjudi oko nas prepoznati", poručuje Zaid.

TKO ĆE NAS LIJEČITI?

Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS, također upozorava na trend odlaska liječnika. Tako kaže da je u posljednjih četiri, pet godina iz ovog entite- ta u otišlo više od 300 liječnika, a najviše se odlazi u Njemačku, Austriju i Kanadu.

"Ukoliko se ovakvi trendovi nastave i dalje, vrlo brzo ćemo doći u situaciju da nas neće imati tko liječiti", ustvrdio je Femić.

Slično kao i Zaid, kaže kako razlozi odlaska liječnika nisu samo veće plaće, nego i sigurnost, odnosno činjenica da su u drugim europskim zemljama cjenjeniji. Vrlo jasno kaže kako, ukoliko se neke stvari ne počnu rapidno mijenjati, zdravstvu prijeti potpuni kolaps, tako da je krajnje vrijeme da se vlasti uozbilje, prihvate sugestije struke i krenu napokon stvari mijenjati na bolje.