U porastu broj alergičnih na lijekove

Sve veći broj djece, ali i odraslih osoba ima alergije na lijekove, a najčešće se radi o antibioticima i analgeticima.

Ovo je izjavio Branislav Lolić, banjalučki pedijatar i alergolog, ističući da su sasvim sigurno alergije bolest modernog doba i da će ih biti sve više.

"Neki od razloga koji izazivaju te alergije su korištenje nekih antibiotika ili analgetika još u trudnoći ili u dojenju. Mlad organizam kao što je bebin tada reaguje na strana tijela, koja u njihov organizam dospijevaju kroz mlijeko ili krv majke i tako se pojavljuju prvi simptomi alergija", kazao je Lolić.

On je naveo da su simptomi kao što su osip, gušenje, oticanje jezika, svrab i crvenilo najčešći pokazatelji da je došlo do neželjene reakcije na lijek, odnosno alergije.

"Roditelji treba da budu na oprezu i prate pojavu ovih simptoma. Najčešće ove reakcije izazivaju lijekovi koji u sebi sadrže penicilin, svima je poznat penicilinski šok, jaka i po život opasna alergija na penicilin, zatim tu su lijekovi koji u sebi sadrže paracetamol i neki drugi", precizirao je Lolić.

Biljana Tubić, pomoćnik direktora u Sektoru za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kazala je da u normalnim okolnostima organizam stalno reaguje na strana tijela koja u njega dospijevaju.

"Za odbranu od stranih tijela zadužen je imuni sistem, a alergeni predstavljaju ta strana tijela. I lijek može biti alergen. U situaciji kada je naš organizam izložen permanentno velikom broju alergena, ili manjem broju vrlo jakih alergena, ova reakcija imunog sistema postaje vidljiva i to zovemo alergijska reakcija", pojasnila je Tubićeva.

Ona je istakla da je teško reći da li neki lijek i koji najčešće izaziva alergije.

"Alergija je česta neželjena reakcija na mnoge lijekove, kao i pomoćne supstance koje su sadržane u gotovom lijeku. Svima je poznat penicilinski šok, koji je jaka alergijska reakcija na penicilin", navela je Tubićeva.

Bogdan Zrnić, dermatovenerolog i profesor na Medicinskom fakultetu Banjaluka, kazao je da su alergije na lijekove čest oblik alergijskih reakcija, ali da se ta reakcija više odnosi na pomoćna ljekovita sredstva koja nisu dovoljno klinički ispitana na pacijentima.

"Gledano statistički, daleko više alergogenih materija se nalazi u hrani, raznim vrstama aerosoli nego u lijekovima. Srećna okolnost je da se svi lijekovi prije puštanja u upotrebu klinički kontrolišu i na uputstvu kod svakog lijeka detaljno postoje navedene i alergijske komplikacije, da oboljeli mogu na vrijeme reagovati i uzeti isti lijek u drugom generičkom obliku", pojasnio je Zrnić.

Prema njegovim riječima, alergije na lijekove se mogu prevenirati ako se prije uzimanja lijekova uzme deteljna anamneza od pacijenta.

"Nažalost, nema lijeka na koji se ne može javiti alergijska reakcija blažeg ili težeg oblika. Do sada su najčešći alergogeni lijekovi na bazi penicilina, ali zbog slabe statističke obrade i prijave oboljelih, možda i drugi lijekovi dovode do alergijskih reakcija, ali se ti podaci ne prijavljuju redovno", naveo je Zrnić.