Velika zlatna medalja novosadskog sajma za fočanski "Zlatni sir"

Farma za proizvodnju sira "Zlatni bor" iz istoimenog fočanskog sela dobitnik je “Velike zlatne medalje” Novosadskog sajma poljoprivrede za 2017. godinu za kvalitet proizvoda u konkurenciji mlijeka i mliječnih prerađevina.

Stručna komisija jednog od najprestižnijih poljoprivrednih sajmova u Evropi prepoznala je kvalitet fočanske farme, na kojoj se, od mlijeka koje daju alpska grla, sa pašnjaka na 1.200 metara nadmorske visine, na platou kanjona Tare, bogatih ljekobiljem, proizvodi tvrdi “zlatni sir” prema tradicionalnoj švajcarskoj recepturi.

Jedan od dvojice vlasnika farme, Beograđanin Predrag Džokić, koji već tri godine živi u Zlatnom Boru, kaže da je velika zlatna medalja još jedan dokaz velikog rada i upornosti, te da je to za njih ogromna satisfakcija za uloženi trud.

"Članovi stručne komisije su rekli da do sada nikada nisu nešto tako probali, da sir ima specifičnu aromu i ukus i da zaslužuje zlatnu medalju, ne samo na Novosadskom sajmu. Oni su sigurni da ćemo dobiti velika priznanja bilo gdje da odemo. Ponosni smo, velika je čast i zadovoljstvo biti rame uz rame na dodjeli priznanja sa gigantima u proizvodnji mlijeka, poput `Imleka`, Subotice i drugih mljekara", rekao je Džokić.

"Velika zlatna medalja" 84. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, koji će se održati od 13. do 19. maja, postaje sastavni dio brenda ove farme i sigurno je da će dodatno uticati na njegovu promociju.

Džokić navodi da se farma polako širi i da trenutno ima 60 grla.

"Očekujemo završetak izgradnje velike štale i puno je posla i ulaganja pred nama. Uradili smo nova pakovanja u maslinovom ulju vrhunskog kvaliteta iz Trebinja. Ima raznih ukusa, sa sušenim vrgnjem, sa sušenom brusnicom, borovnicom, tako da imamo slatkih, slanih i ljutih varijanti", dodao je Džokić.

Sir se trenutno najviše prodaje u Sarajevu i Trebinju po restoranima i manjim radnjama, a uskoro kreće i prodaja u rafting kampovima.

"Zvali su nas iz trgovačkog lanca `Tropik`, zainteresovani su, ali se bojimo da još nemamo tolike količine sira, tako da moramo biti obazrivi što se tiče plasmana", kaže Džokić.

Dalji razvoj farme zavisiće od uključivanja kooperanata za kojima još tragaju.

"Gore su idealni uslovi za stočarstvo, imamo veliki potencijal, ali bez kooperanata ne možemo biti ozbiljni i ne možemo izaći na tržište sa malom proizvodnjom. Radimo trenutno odabir kooperanata, biramo mlađe ljude, možda i opština pomogne da napravimo prve male farme koje bi proizvodile mlijeko za nas", nada se Džokić.

Na ovoj farmi nastoje da povežu poljoprivredu i turizam, pa su na samoj ivici kanjona Tare izgradili i smještajne kapacitete i već su počeli da dovede turiste, ali je i dalje loša putna komunikacija limitirajući faktor.

"Dolazak gostiju nam otežava loš put od Zavaita do Zlatnog Bora, koji je sada mnogo devastiran zbog izvlačenja šume. Raskresali smo stazu do novog puta koji je probijen kroz kanjon Tare, pa se nadamo da ćemo raditi izlete da nam iz rafting kampova dolaze turisti", rekao je Džokić.